Obilježen nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Radionica na temu sprječavanja i prepoznavanja nasilja nad ženama

Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, koji se na današnji dan u Republici Hrvatskoj obilježava od 2004. godine, u prostoru Informativnog centra za prevenciju Policijske uprave zagrebačke, Martićeva 10, danas je organizirana radionica na temu sprječavanja i prepoznavanja nasilja nad ženama.

Na radionici pod vodstvom voditelja Službe prevencije Policijske uprave zagrebačke Davora Tora, uz policijske službenike Službe prevencije i III. policijske postaje Zagreb, sudjelovale su igračice ženskog Rukometnog kluba Lokomotiva Tea Japundža, Paula Posavec i Stela Posavec te direktorica kluba Klaudija Bubalo.

Osim senzibilizacije društva na problem nasilja nad ženama i slanja jasne poruke da nasilje ni u kakvom obliku nije prihvatljivo, na radionici je istaknuta važnost dostupnosti informacija o mogućnostima zaštite, pomoći i podrške osobama koje doživljavaju nasilje, kao i pravovremenog prijavljivanja svih oblika nasilja nad ženama, na pojavu kojeg smo, kao odgovorni članovi društva, svi zajedno dužni reagirati.

Naime, Rukometni klub Lokomotiva gaji gotovo 80-godišnju tradiciju stvaranja ne samo sportašica nego svojim djelovanjem oblikuje pojedince i društveno okruženje te se na taj način uključuje u stvaranju zajedničkog dobra, baš kao i zagrebačka policija, koja svojim djelovanjem nastoji održati, ali i jačati sigurnost te povjerenje građana.

Proslavljene hrvatske sportašice, rukometašice Lokomotive Tea Japundža, Paula Posavec i Stela Posavec, uz direktoricu kluba Klaudiju Bubalo, kao prezenti Hrvatske u Svijetu ne samo sporta, već kao primjeri građana koji svojim angažmanom i odnosom prema sportu i životu mogu biti uzor mladima odnosno generacijama koje dolaze te promotori koji odašilju snažnu poruku, odaslale su, zajedno s policijskim službenicima jasnu poruku: zajedno stvorimo, i kroz sport i kroz društveni angažman, sigurno okruženje, prepoznajmo i potičimo građansku hrabrost u prepoznavanju i u borbi protiv svih oblika nasilja i ne samo nasilja nad ženama, a svojim primjerom ojačajmo ulogu žena u društvu i Svijetu.

Članice Rukometnog kluba Lokomotiva usuglasile su se kako je Republika Hrvatska ne samo primjer zemlje velikih sportskih uspjeha, već su Hrvatska i grad Zagreb primjeri sredina u kojima se svi osjećamo sigurni i dobrodošli čemu svakako, svojim anganžmanom, pridonosi i zagrebačka policija.

Kako su dalje istaknule, na svima nama je stalno i svakodnevno očuvanje sigurnosti, a glede sprječavanja nasilja dužnost nam je biti primjer - biti ne samo hrabar nego i odgovoran u zaštiti svojih te poštivanju i prepoznavanju kršenja tuđih prava.

Uostalom, nakon što su prezentirane preventivne aktivnosti Policijske uprave zagrebačke na prepoznavanju i suzbijanju nasilja unutar socijalnog kruga i šire te predstavljeni kontinuirani napori i mjere na pronalaženju novih rješenja za smanjenje nasilja prema ženama, ali i mjere i radnje na polju represivnog postupanju, na radionici gdje su sudjelovale i druge osobe, pozdravljene su aktivnosti pa i rezultati Policijske uprave zagrebačke koji doista pokazuju kvalitetan pristup ne samo u represivnom smislu nego i u preventivnom djelovanju odnosno brizi za sigurnost u okruženju.
 
„Ljubav bez straha“

U ponedjeljak 22. rujna voditelj Službe prevencije Policijske uprave zagrebačke Davor Tor kao jedan od panelista, uz policijsku službenicu Službe prevencije Katicu Pavlović, sudjelovao je panel raspravi „Ljubav bez straha“, u organizaciji Obiteljskog centra - Područna služba Zagrebačka i Centra za mlade Bunker u Samoboru, posvećenoj temi nasilja nad ženama i nasilja u mladenačkim vezama.

Pred više od stotinjak sudionika, a posebno mladih te niza osoba iz znanstvene i stručne zajednice, kroz panel raspravu i dijalog ponudile su se konkretne smjernice u prepoznavanju i prijavljivanju svih oblika nasilja te jačanju građanske hrabrosti i podrške žrtvama nasilja. 

Okupljeni, pozdravljajući sve aktivnosti i djelovanje Policijske uprave zagrebačke prvenstveno u postupanju u slučajevima nasilja, ali i informiranja glede prepoznavanja i prijavljivanja, kao i nizu preventivnih aktivnosti, usuglasili su se da je prevencija bitan dio slike borbe protiv nasilja jer se „svi“ najviše bavimo posljedicama.

Istaknuta je važnost međuresorne suradnje kako bi nasilje bilo pravovremeno, kroz prijavljivanje nadležnim tijelima zaustavljeno, a što je i najbitnije - kako bi pružili sigurnost i pomoć žrtvi.

Policijska uprava zagrebačka, što je vidljivo kroz statističko-analitičku sliku stanja sigurnosti koja je na raspravi prezentirana, svoje potencijale doista uspješno stavlja u službu žrtve prepoznajući ne samo protupravnost nego i širi kontekst djelovanja - povjerenjem u policiju i institucije možemo zajednički zaustaviti nasilje, ali i spriječiti da još netko postane njegova žrtva.  
 
22. rujna - nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Da bismo mogli realno procijeniti značenje pojedine društveno negativne pojave na određenom području te planirati i poduzeti mjere za njeno sprečavanje, moramo, prije svega, raspolagati podacima na temelju kojih se može zaključiti koliko je opsežna ta pojava i kakav je trend njenoga kretanja.

Upravo su zato potrebni ovakvi „Nacionalni dani“ jer međusobnom razmjenom informacija možemo zajednički dati pravu vrijednost svim onim informacijama koje su sadržane u izvješćima onih tijela ili udruga koje se bave problematikom nasilja.
 
Policija i prevencija nasilja

Temeljna ljudska prava i slobode zaštićena su Ustavnim i zakonskim pravnim odredbama. Nasilje nad bilo kime je u biti narušavanje osnovnih ljudskih prava.

Danas građani osjećaju ugrozu ne samo zbog kriminala, već i zbog niza drugih devijantnih pojava, pri čemu primarno od policije očekuju nadzornu ulogu nad događajima i pojavama koje prijete bilo osobnoj sigurnosti bilo imovini. Međutim, uz tradicionalnu nadzornu ulogu policije naša nastojanja su da se u prioritetima policijskog djelovanja sve više ističe i zaštitna uloga policije koja je pri tom u znatnoj mjeri usmjerena prema osjetljivim skupinama stanovništva. Obje ove uloge policije dolaze do izražaja kada govorimo o nasilju općenito, pa tako i o obiteljskom nasilju, odnosno, nasilju nad ženama kao najčešćem pojavnom obliku obiteljskog nasilja.

Pod nasiljem podrazumijevamo neprihvatljiva ponašanja kojima se izravno ili posredno ugrožava tjelesni, psihički, seksualni, ekonomski i dr. integritet čovjeka. Kada se ono događa u obiteljskom okruženju, možemo reći da se radi o njegovom najtežem obliku, budući je usmjereno prema bližnjima, a zlostavljači su oni koji nam u  životu mnogo znače. Zbog mjesta na kojem se događa, sam čin zlostavljanja ostaje nepoznanica za javnost, a stvara teške trajne i neizbrisive posljedice kod žrtve.

Da bi stekli uvid u pojavu zlostavljanja u obitelji, iznosimo tek dio statističkih pokazatelja o policijskim intervencijama; procesuiranim prekršajnim i kaznenim prijavama, te u odnosu na spomenute događaje, strukturu žrtava. Naravno, da postoje odstupanja statističkih pokazatelja u odnosu na stvaran broj događaja, budući je u ovom segmentu posebice prisutna tamna brojka neprijavljenih ili neotkrivenih događaja. Stoga nije niti neosnovana tvrdnja kritičara statističkih podataka o kriminalitetu koji smatraju da ti podaci ne pokazuju dovoljno stvarno stanje i kretanje kriminaliteta, već stupanj uspješnosti i usmjerenosti djelovanja određenih institucija društvene kontrole, prije svega policije.

O aktivnosti rada policije, govori dakle i broj prijavljenih kaznenih djela nasilja u obitelji - sve vezano je u biti, aktivnost policije u nadzoru, usmjeravanju, senzibilizaciji i edukaciji policijskih službenika u svrhu prepoznavanja i pravilne kvalifikacije određenih ponašanja kroz kaznenopravnu i prekršajno pravnu reakciju, a na koji način počiniteljima šaljemo jasnu poruku o stavu države prema nasilju u obitelji.

U prilog kvalitetnog rada Policijske uprave zagrebačke na otkrivanju kaznenih djela, ali i njihovih počinitelja govori trend rasta statističkih pokazatelja odnosno riječ je o većoj kvaliteti i razini postupanja (porast broja zabilježenih događaja ne smije se vezati s općenitim pojmom ili mišljenjem da je riječ o porastu broja zabilježenih događaja), ali i o građanskoj hrabrosti i odgovornosti prijavljivanja takovih ponašanja i suradnji s policijom, sve u smislu kaznenopravne zaštite obitelji.
 
Obiteljsko nasilje - I. polugodište 2025. godina (1.1. - 30.6.2025.)

Tijekom I. polugodišta 2025. godine na području PU zagrebačke od strane policije bilježimo ukupno 1.324 kaznenih djela iz područja kaznenopravne zaštite djece i obitelji - 52 djela ili 4,1 posto više nego u I. polugodištu 2024. godine (1.272).

Najčešća evidentirana i prijavljena kaznena djela iz domene kaznenopravne zaštite djece i obitelji tijekom 2025. godine su kaznena djela nasilja u obitelji iz članka 179. A Kaznenog zakona  (313 kaznenih djela) i kaznena djela povrede djetetovih prava iz članka 177. Kaznenog zakona  (399 kaznenih djela).

Analizirajući kaznena djela nasilja u obitelji iz članka 179. A KZ-a bilježimo 313 kaznenih djela (5,4 posto više), koja su u većini slučajeva počinjena na štetu osoba ženskog spola (273 ili 87,2 posto), dok su u manjem broju počinjena na štetu osoba muškog spola (40 ili 12,8 posto). S obzirom na dob oštećenih najveći broj oštećenih osoba je u dobi od 30 do 40 godina (83 oštećene osobe) i u dobi od 40 do 50 (77 oštećenih osoba).

Analizirajući kaznena djela povrede djetetovih prava iz članka 177. KZ bilježimo 399 kaznenih djela (1,3 posto više), koja su gotovo podjednako počinjena na štetu ženskih i muških osoba-djece (Ž - 208 i M - 191), a s obzirom na dob vidljivo je da je najveći broj oštećene djece u dobi do 14 godina (268).

Nadalje, za isto razdoblje na području cijele PU zagrebačke evidentirano je 695 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koje prekršaje su podneseni optužni prijedlozi - 15,1 posto prekršaja manje nego ranije godine (2024. godina - 819 prekršaja).
 
Obiteljsko nasilje - 2024. godina

Tijekom 2024. godine na području PU zagrebačke od strane policije bilježili smo 2.787 kaznenih djela iz područja kaznenopravne zaštite djece i obitelji - 443 djela ili 18,9 posto više nego 2023. godine (2.344). 

Analizirajući kaznena djela nasilja u obitelji iz članka 179. A KZ-a bilježili smo 678 kaznenih djela (14,1 posto više nego 2023. godine), koja su u većini slučajeva bila počinjena na štetu osoba ženskog spola (584 ili 86,1 posto), dok su u manjem broju počinjena na štetu osoba muškog spola (94 ili 13,9 posto). S obzirom na dob oštećenih najveći broj oštećenih osoba bilo je u dobi od 40 do 50 (158 oštećenih osoba) i u dobi od 30 do 40 godina (152 oštećene osobe). Glede kaznenih djela povrede djetetovih prava iz članka 177. KZ-a zabilježili smo 850 kaznenih djela (16,4 posto više nego 2023. godine), koja su gotovo podjednako bila počinjena na štetu ženskih i muških osoba - djece (Ž - 418 i M - 432), a s obzirom na dob vidljivo je da je najveći broj oštećene djece bio u dobi do 14 godina (614). U istom vremenskom razdoblju na području cijele PU zagrebačke evidentirano je 1.660 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji za koje prekršaje su podneseni optužni prijedlozi - 117 prekršaja ili 6,6 posto manje nego ranije godine (2023. godina - 1.777 prekršaja). 

Ovdje je riječ samo o kaznenim djelima koja se u svom nazivu odnose na nasilje u obitelji. Međutim, postoji čitav niz kažnjivih radnji koje imaju obilježja kaznenih djela iz područja krvnih, seksualnih i čak imovinskih delikata, a kojima se izravno, u krugu obitelji čine različite vrste nasilja.
 
Zakonske pretpostavke

Niz je kvalitetnih propisa koji u cijelosti ili djelomično reguliraju problematiku obiteljskog nasilja. To su prvenstveno Ustav Republike Hrvatske, Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Obiteljski zakon, Zakon o suzbijanju diskriminacije.

Osim Obiteljskim zakonom, kojim je prvotno bila pokrivena problematika  nasilja u obitelji, ono je decidirano definirano Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji.

Primjerice, nasilje u obitelji je tjelesno nasilje - primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda; tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost; ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci;  zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

Zakon predviđa prekršajno pravne sankcije u obliku izricanja zaštitnih mjera, zatvorske kazne, novčane kazne te druge prekršajno pravne sankcije propisane zakonom kojim se uređuju prekršaji. Zaštitne mjere mogu se izreći po službenoj dužnosti, na prijedlog ovlaštenog tužitelja (Optužnim prijedlogom), na prijedlog žrtve kao i Hrvatskog zavoda za socijalni rad.  Zaštitne mjere mogu se izreći samostalno bez izricanja kazne odnosno druge prekršajnopravne sankcije. Riječ je o nizu mjera poput obveznog psihosocijalnog tretmana, zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji (udaljenost ispod koje se počinitelj ne smije približiti žrtvi nasilja u obitelji ne može biti manja od sto metara, kraća od jednog mjeseca niti dulja od dvije godine), udaljenja iz zajedničkog kućanstva (ne može biti kraća od jednog mjeseca niti dulja od dvije godine), obvezno liječenje od ovisnosti.

Podsjećamo i na već spomenuti (u statističkom pregledu) kazneni zakon Republike Hrvatske, itd.
 
Kako dalje?

Prvenstveno, posjetite i internetsku stranicu za više informacija o znakovima i posljedicama nasilja u obitelji, obvezama i procedurama policije, zaštitnim mjerama i drugim savjetima za žrtve.

Da bismo mogli realno procijeniti značenje pojedine društveno negativne pojave na određenom području i programirati mjere za njeno sprečavanje, moramo, prije svega, raspolagati podacima na temelju kojih se može zaključiti koliko je opsežna ta pojava i kakav je trend njenoga kretanja. Upravo su zato potrebni ovakvi „Nacionalni dani“ jer međusobnom razmjenom informacija možemo zajednički dati pravu vrijednost svim onim informacijama koje su sadržane u izvješćima onih tijela ili udruga koje se bave problematikom u ovom slučaju.

Potreba preventivnog djelovanja je proces stvaranja svijesti o zajedničkom zalaganju na provođenju preventivnih zadaća, od pripreme stručnog kadra, raspolaganja adekvatnim materijalnim sredstvima, do uspostavljanja i razvijanja odnosa uzajamnog povjerenja suradnje s građanima i javnim službama. Naime, policija je sastavni dio društvene sredine, koja igra veoma važnu ulogu u životu čovjeka i utječe na njegovo ponašanje. 

Policija je najčešće prva kojoj se žrtve obraćaju za pomoć, stoga svjesni svoje odgovornosti i uloge u sprečavanju daljnjeg nasilja i pomoći žrtvi kontinuirano educiramo policijske službenike u cilju daljnjeg podizanja razine profesionalnosti u postupanjima. Spomenuti brojčani (statistički) pokazatelji u kontekstu ovih događanja govore ponekad o intervencijama (uspješnost, npr. policije) u detektiranju i (kaznenopravnom) rješavanju pa veći broj kaznenih djela i prekršaja govori u prilog  djelovanja u smislu da se time ušlo u područje tamne brojke kriminaliteta odnosno, veći broj kaznenih djela i manji broj prekršaja, u nizu situacija može biti i rezultat boljeg raspoznavanja ali i ujednačenijeg postupanja i odgovarajućeg evidentiranja nasilja, te kontinuiranih napora usmjerenih otklanjanju rizičnih činitelja (i/ili posljedica njihovog djelovanja) ali i jačanja zaštitnih čimbenika na svim razinama, što zahtjeva znanje i odnosno što potvrđuje policijski profesionalizam i dokazane visoke etičke standarde u radu Policijske uprave zagrebačke.
 

Stranica