PN S POGINULIM OSOBAMA – u jednoj nesreći poginula je jedna osoba i to vozač bicikla.
U veljači je poginulo šest osoba, dok je u veljači 2009. poginulo sedam.
Tijekom 2010. poginulo je 11 osoba, kao i u prva dva mjeseca 2009.
Poginuo je 21 pješak, odnosno 4 pješaka ili 16 posto manje u odnosu na 2008. Ozlijeđeno je 600 pješaka, što je 18 pješaka ili 2,91 posto manje u odnosu na 2008.
U listopadu i studenom nije bilo poginulih pješaka, a najviše ih je poginulo u veljači i to pet.
Poginulih pješaka starijih od 60 godina bilo je 17, što je 80,95 posto od ukupnog broja poginulih pješaka.
Od 21 poginulog pješaka za nesreću su bila odgovorna četvorica ili jedna petina.
Na pješačkom prijelazu poginulo je 8 pješaka, što je 38,10 posto od ukupno 21 poginulog pješaka.
Utvrdili smo 4.517 prekršaja pješaka i 3.519 prekršaja vozača koji nisu ustupili prednost pješacima.
Najčešći uzroci prometnih nesreća u kojima sudjeluju pješaci su:
- pješaci ne koriste pješačke prijelaze
- kolnik prelaze na crveno svjetlo na semaforu
- neprilagođena brzina kretanja vozila.
Akcija „Zaštita pješaka“
Odjel za sigurnost cestovnog prometa u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Zagreba i AK Siget trinaest puta je organizirao preventivnu akciju „Dan ljubaznosti u prometu“, koja se s ciljem poticanja tolerantnijih odnosa između vozača i pješaka, odnosno poticanja vozača da poštuju prednost pješaka na pješačkim prijelazima, održava povodom dana Grada Zagreba.
Učenici Škole za cestovni promet na dvadeset pješačkih prijelaza evidentirali su poštuju li vozači prednost pješaka na obilježenim pješačkim prijelazima.
U akciji održanoj 2009. od ukupno 21.743 evidentiranih vozača 61 posto propustilo je pješake, što je u odnosu na akciju iz 2008. povećanje broja savjesnih vozača za 10 posto.
Tim rezultatom nastavljena je pozitivna tendencija povećavanja broja savjesnih vozača. Naime, prve godine održavanja akcije broj savjesnih vozača bio je 36 posto i svake godine se povećavao. Jedini izuzetak bila je 2008. kada je broj savjesnih vozača bio 5 posto manji u odnosu na 2007. (51 u odnosu na 56 posto).
Iz svega navedenog vidljivo je da su pješaci, a osobito pješaci starije životne dobi, jedna od najranjivijih skupina sudionika u prometu. Stoga i kroz represivne i kroz preventivne aktivnosti nastojimo utjecati na povećanje njihove sigurnosti i to kako aktivnostima prema vozačima, tako i aktivnostima prema pješacima. Jasno je da će nam nadzor kretanja pješaka, kao i nadzor poštuju li vozači prednost pješaka, biti jedan od prioriteta.
Pozivamo pješake da kolnik prelaze isključivo po obilježenom pješačkom prijelazu, a vozače da poštuju važeće propise te osobito da brzinu kretanja prilagode uvjetima u prometu na cesti.