Foto: Ilustracija
Dolazak ljepšeg vremena izmamio izmamio je veći broj mopedista i motociklista na zagrebačke ceste. Podsjećamo na sigurnosne propise i upozoravamo na najčešće greške i prekršaje sudionika koji ugrožavaju sigurnost prometa na cestama.
Tko smije upravljati mopedom?
“AM” KATEGORIJA – mopedi, radni obujam benzinskog motora nije veći od 50 kubičnih cm ili čija trajna snaga u slučaju elektromotora ne prelazi 4 kW i na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu veću od 50 km/h.
Ima pravo upravljati osoba koja ima:
Tko smije upravljati motociklom?
“A 1”KATEGORIJA - motocikli sa ili bez bočne prikolice, radnog obujma motora do 125 kubičnih cm i snage motora do 11 kW (oko 15 KS) i motorna vozila na tri kotača čija snaga nije veća od 15 kW.
Ima pravo upravljati osoba koja ima:
A 2”KATEGORIJA - motocikli sa ili bez bočne prikolice, čija snaga ne prelazi 35 kW.
Ima pravo upravljati osoba koja ima:
“A”KATEGORIJA – motocikli sa ili bez bočne prikolice i motorna vozila na tri kotača čija snaga je veća od 15 kW.
Motociklima sa ili bez bočne prikolice ima pravo upravljati osoba koja ima:
Motornim vozilima na tri kotača čija snaga je veća od 15 kW ima pravo upravljati osoba koja ima:
A kategorija - potrebna minimalna dob od 20 godina.
Ukoliko vozač nema položenu A2 kategoriju, potrebna je minimalna dob od 24 godine.
Pravo na upravljanje vozilom A kategorije s navršenih 20 godina, može steći vozač koji ima vozačku dozvolu za upravljanje vozilom A2 kategorije najmanje dvije godine.
STRADAVANJE VOZAČA MOPEDA I MOTOCIKALA
Krajem 2013. evidentirano je 25.723 (26.330) mopeda i motocikala, što je 5,6 posto od ukupnog broja vozila (457.663) na području PU zagrebačke.
Tijekom 2013. vozači mopeda i motocikala sudjelovali su u ukupno 472 nesreće, što je 109 nesreća ili 18,76 posto manje u odnosu na 2012 godinu.
U 7 nesreća poginulo je 7 osoba i to pet vozača motocikala i dva vozača mopeda, što je upola manje u odnosu na 2012.kada je u 13 nesreća poginulo 14 osoba i to 8 vozača motocikala i dva putnika na motociklu te četiri vozača mopeda.
U nesrećama u kojima su tijekom 2013. sudjelovali mopedi i motocikli ozlijeđena je 351 osoba, što je 52 osobe ili za 12,9 posto manje ozlijeđenih u odnosu na 2012 godinu.
Za pet od ukupno 7 nesreća s poginulim vozačima mopeda i motocikala ili njihovim putnicima, odnosno za 71,4 posto odgovorni su motoristi, dok su za po jednu odgovorni vozač bicikla i autobusa.
Od ukupno 7 poginulih vozača i putnika mopeda i motocikala zaštitnu kacigu koristila su četvorica.
Broj poginulih vozača mopeda i motocikala, kao i njihovih putnika nije razmjeran udjelu tih vozila u ukupnom broju vozila (5,6 posto udio je mopeda i motocikala u ukupnom broju vozila, dok je udio poginulih vozača mopeda i motocikala te njihovih putnika u ukupnom broju poginulih dvostruko veći, odnosno 11,11 posto.
Tijekom 2014. poginula su dva vozača motocikla (5. ožujka na Mostu mladosti u Zagrebu i 9. ožujka u Zaprešiću), dok je u prva dva mjeseca 2014. u nesrećama u kojima su sudjelovali mopedi i motocikli ozlijeđeno ukupno 16 osoba od kojih 6 teško, a 10 lakše.
Tijekom 2013. sankcionirali smo 655 prekršaja nenošenja zaštitne kacige na mopedu ili na motociklu.
Najčešći uzrok prometnih nesreća i teških posljedica u kojima sudjeluju vozači mopeda i motocikla su:
Najčešće greške i prekršaji motociklista i mopedista
Najčešće greške i prekršaji vozača ostalih vozila koje ugrožavaju vozače mopeda i motocikala:
Vozači mopeda i motocikala su jedna od najranjivijih skupina sudionika u prometu, što potvrđuje i podatak da je u prometnim nesrećama u kojima sudjeluju mopedi i motocikli poginulo 11,11 posto od ukupnog broja poginulih (7 od ukupno 63), dok mopedi i motocikli u ukupnom broju vozila sudjeluju s manje od šest posto.
Vozači mopeda i motocikala skrivili su većinu najtežih nesreća u kojima su sudjelovali, a najčešći uzrok bila je brzina (neprilagođena ili veća od dopuštene).
Napominjemo da vozači mopeda i motocikala, kao i njihovi putnici, moraju za vrijeme vožnje na cesti na glavi nositi propisanu, homologiranu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu.
Slijedom navedenog jasno je da vozači mopeda i motocikala ne bi trebali olako shvaćati opasnosti u prometu, moraju shvatiti da su ta vozila, kao i sva druga, opće opasna sredstva. Samo što su posljedice prometnih nesreća u kojima sudjeluju vozači mopeda i motocikala u pravilu teže ozljede ili smrtne posljedice.
Stoga ih pozivamo da poštuju prometne propise te da u što većoj mjeri koriste i zaštitnu opremu koja nije propisana kao obvezna.
Slijedom navedenog, jasno je da će nam nadzor mopedista i motociklista tijekom 2014. biti jedan od prioriteta.
Osim nadzora vozača mopeda i motocikala u redovitom nadzoru prometa, provodit ćemo posebne akcije pod nazivom Nadzor mopedista i motociklista usmjerene na smanjenje nesreća i činjenja prekršaja te skupine sudionika u prometu.
Vozači mopeda i motocikala ne bi trebali olako shvaćati opasnosti u prometu, moraju shvatiti da su ta vozila, kao i sva druga, opće opasna sredstva, samo što su posljedice nesreća u kojima sudjeluju vozači mopeda i motocikala u pravilu teže ozljede ili smrtne posljedice.
Mopediste i motoriste pozivamo da poštuju prometne propise te da u što većoj mjeri koriste i zaštitnu opremu koja nije propisana kao obvezna.
BIJEG S MJESTA NESREĆE S POGINULIM OSOBAMA
Tijekom 2014. na području PU zagrebačke pronašli smo dvojicu vozača koji su pobjegli s mjesta prometnih nesreća s poginulim osobama.
U prvoj su policajci iz II. PPrP pronašli vozača koji je 9. veljače skrivio nesreću na području Primorsko goranske županije (nalet OA švicarske reg. oznake na ješaka – vozač uhićen u ZLZ Zagreb), a u drugoj vozača koji je u nedjelju 9. ožujka pobjegao s mjesta nesreće u Dugom Selu (vozač uhićen na adresi stanovanja).
Utvrđivanje svih činjenica vezanih za nesreće s poginulima su nam prioritet, a osobito kod nesreća u kojima osoba koja je izazvala nesreću ne sačeka dolazak policije. U takvim nesrećama najčešće se radi o slučajevima u kojima osobni automobil ili teretno vozilo nalijeće na pješaka ili na vozilo na dva kotača (bicikl, moped ili na motocikl).
Bježanje je najčešće posljedica stresa i straha od odgovornosti i kazne, a ponekad i čisti pokušaj izbjegavanja kaznene odgovornosti.
Maksimalna zapriječena kazna na temelju čl. 227. Kaznenog zakona RH za kazneno djelo „Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu“ je 12 godina zatvora, dok je za kazneno djelo „Nepružanje pomoći“ iz članka 123. zapriječena kazna zatvora do 3 godine.
NAJUGROŽENIJE PROMETNICE I RASKRIŽJA
Vidljivo je da vrijedi zakon velikih brojki, tj. da se na raskrižjima i prometnicama s najvećim brojem vozila događa najveći broj prometnih nesreća.
Nadalje, potvrđuje se da su posljedice nesreća razmjerne brzini kretanja vozila.