• Objavljeno: 01.07.2014.

Sigurnosno stanje na području PU zagrebačke

Foto: PU zagrebačka
 
Danas, 1. srpnja u prostorijama Policijske uprave zagrebačke održana je konferencija za medije na kojoj je načelnik Policijske uprave zagrebačke Goran Burušić, zajedno s načelnikom Sektora policije Davorom Posilovićem, načelnikom Sektora kriminalističke policije Danijelom Žugelom i načelnikom Sektora za granicu Jozom Šukerom prezentirao sigurnosno stanje na području Policijske uprave zagrebačke. Načelnici su predstavili stanje sigurnosti na području Uprave, svaki u svom djelokrugu rada te su dali brojne savjete građanima u cilju samozaštitnog ponašanja.
 
Na konferenciji za medije predstavljeno je slijedeće:
 
u proteklih pet mjeseci na području Policijske uprave zagrebačke zabilježeno je 6.756 kaznenih djela. Bitno je za napomenuti da je kriminalitet u padu za 11,2 posto, a da je razriješenost kaznenih djela u porastu za 1,8 posto kao i naknadna otkrivenost kaznenih djela za 1,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Najteža kaznena djela protiv života i tijela su također u padu za 31 djelo ili za 15,3 posto, a stopa razriješenosti je 87,7 posto. Među najtežim kaznenim djelima su 3 ubojstava (jedno manje nego prošle godine u promatranom razdoblju) i sva su razriješena. Od 14 pokušaja ubojstva (3 djela manje nego u prvih pet mjeseci 2013) 13  ih je razriješeno.
 
PROVALE U DOMOVE
 
Statistički pokazatelji bilježe porast provala u domove, u prvih pet mjeseci ove godine zabilježili smo 773 provale u domove što je 2,2 % više nego u istom razdoblju prošle godine kada je zabilježeno 756 provala u domove.Dobra je vijest da je stopa razriješenosti ovakvih zločina porasla u odnosu na 2013. godinu te iznosi 15 posto u ovoj godini.
U vrijeme godišnjih odmora povećana je opasnost od krađa i provala u domove jer mnogi građani izbivaju iz svojih kuća i odlaze na putovanja, što provalnicima olakšava "posao" i smanjuje rizik da budu uhvaćeni.
U mjesecima u kojima velika većina građana koristi godišnji odmor, dakle u šestom sedmom i osmom mjesecu bilježimo, ako usporedimo prošlu 2013 sa 2012 godinom, slijedeće:
6 mjesec 2013 - 219
     2012 - 144
7 mjesec 2013 - 182
                  2012 - 144
8 mjesec 2013 - 241
                  2012 - 144,
iz navedenih se brojeva vidi da su provale u domove tijekom navedenih mjeseci u porastu.
 
Upravo zbog povećanog rizika od provala u domove u kritičnim mjesecima koji su pred nama, odlučili samo ponovno upozoriti građane na ovu povećanu opasnost i potaknuti ih na dodatni oprez te ukazati na važnost samozaštitinog ponašanja.
Najčešći način provala u stanove je zavlačenje podesnog predmeta (odvijač ili metalna poluga) te obijanje ulaznih vrata.
Drugi slučaj je na identičan način kao gore navedeno samo što je predmet obijanja prozortakođer zavlačenjem podesnog predmeta što je najčešće odvijač ili metalna poluga, a odnosi se više na obiteljske kuće i stanove na višim katovima.
 
Zatim slijedi način lomljenjem vanjskog djela uloška cilindrične brave ulaznih vrata.
Dio krađa iz domova događa se na način da lopov ušuljavanjem ulazi u kuće i domove ( kroz prozor, preko balkona, kroz sporedna vrata, koristeći u blizini prigodne predmete za penjanje itd.) bez obzira o dobi dana i noći.
 
Unazad nekoliko godina pojavio se oblik provala u domove na protuprovalna vrata koji je zastupljen u manjoj mjeri u odnosu na prethodno navedene. Provale se odnose na protuprovalna vrata koja s vanjske strane nemaju standardiziranu kvaku već se umjesto kvake na vratima nalazi obično metalna kugla i bez ključa nije moguće otvoriti vrata. No međutim baš takva protuprovalna vrata potrebno je prilikom odlaska iz doma zaključati sa vanjske strane iz razloga što se takva nezaključana vrata vrlo se lako obijaju savitljivom, ali čvrstom plastikom npr. kreditnom karticom.   
 
 
Kako bi osvijestili građane o važnosti samozaštitnog ponašanja, u suradnji s Vijećem za prevenciju Grada Zagreba pripremit ćemo letak za građane s uputama kako se zaštititi od kradljivaca i provalnika, a letci će se distribuirati putem Vijeća za prevenciju Grada Zagreba.
Postoje dva zlatna savjeta koja svatko može vrlo jednostavno primijeniti, a to su:
  • Dobar susjed, siguran stan. Dobrosusjedski odnosi znače mnogo u ovom slučaju jer, ako imate nekoga tko vam može uzimati poštu, ponekad upaliti svjetla u stanu i podignuti rolete dok vas nema, manja je mogućnost da će potencijalni provalnik primijetiti da niste kod kuće. A privid koji ćemo time stvoriti odvratit će potencijalne provalnike. 
  • Prema našim statistikama, najučestaliji način provala u domove je lomljenje cilindrične brave, pa i tu građani mogu povećati oprez ako ulože novac u malo bolja vrata i brave. Uz samo nekoliko sitnih mjera sigurnosti, moguće je značajno smanjiti rizik da baš vi ili vaši susjedi budete meta provalnika.
Podsjećamo građane na savjete kako bi povećali stupanj sigurnosti vlastitog doma:
 
1.    Dobrosusjedski odnosi
 
Potrebno je razvijati dobrosusjedske odnose jer oni donose obostranu koristi. Pomoću razumne tolerancije treba njegovati odnose sa susjedima jer oni pridonose većoj sigurnosti, stoga razmijenite telefonske brojeve.
 
2.    Ulazi
                 Sigurnost kreće od ulaza u stan.
  • Ni najbolje brave nisu učinkovite ako ih ne zaključavamo!
  • Ako već niste, nadogradite mehaničku zaštitu na ulaznim vratima ali i prozorima. Mehanička se zaštita odnosi na zaštitu cilindričnog uloška od lomljenja, prihvatnu metalnu pločicu na dovratniku i na samu bravu koja treba biti čvrste konstrukcije, posebno njezin zasun. Elektronska zaštita signalizira neovlašten ulazak u stan i također odvraća potencijalnog počinitelja
  • Zaštićen cilindar i kvalitetna vrata provalnicima će otežati posao. Tamo gdje nema zaštite, tamo gdje provalnik procjeni da u kratko vrijeme na brz, siguran i tih način može obaviti svoj posao on će to učiniti
  • Noću zaključavajte ulazna vrata zgrade, stana ili kuće i kad ste unutra.
  • Sjetite se otvorenog prozora ili balkonskih vrata
  • Vrijedne predmete ne ostavljajte i ne držite u neposrednoj blizini prozora i vrata.
  • Neposredno uz kuću ne ostavljajte predmete koji omogućuju lakše penjanje (skale ili sanduci).
  • Lako dostupna podrumska, garažna i vrata priručnih ostava osigurajte roletama sa osiguračem ili željeznim rešetkama.
  • Provjerite sporedna vrata i ulaze jer mogu poslužiti za ušuljavanje.
  • Kada napuštate stan i ostavljate ga bez ukućana obavezno zaključavajte protuprovalna vrata - ne povlačite ih, to nije dovoljno.
.
3.    Vrijedni predmeti
Popišite vrijedne predmete (računalo, bicikl i sl.v.r.) i zapišite njihove serijske brojeve. Za vrijedne stvari (novac i nakit) koje držite doma ugradite kućni sef. Ne držite novac i dragocjenosti u posudama na kuhinjskim policama, pod jastukom, među rubljem i sl. Lopovi znaju da ondje treba tražiti.
 
4.    Sumnjive osobe
Obratite pozornost na sumnjive osobe. Iznenadite ih upitom:"Trebate li pomoć ?" i sl. Kad vam se takve osobe obrate na budite lakomisleni već pokažite sumnjičavost. 
 
5.    U slučaju provale
Po mjestu događaja krećite se samo ako je to nužno kako ne bi uništavali tragove. Nazovite policiju na 192.
 
6.    Savjetovanje
      Za podrobnije savjete u zaštiti vašeg doma možete se obratiti Informativnom centru za prevenciju u Zagrebu, Savska 34, telefon 6122853, radnim danom od 9 do 17 sati
 
 
DRSKE KRAĐE
 
Iako u proteklih pet mjeseci bilježimo pad kaznih djela drskih krađa za 31,6 % (169 – 2014, 247 – 2013.) ipak želimo upozoriti građane na načine na koje se ova kaznena djela čine kako bi smanjili rizik i utjecali na građane kako ne bi postali žrtve drskih kradljivaca.
 
Načini počinjena drskih krađa su trganje/otimanje torbica i mobitela iz ruku oštećenih osoba, a s dolaskom toplijeg vremena bilježimo porast trganja zlatnog nakita, uglavnom lančića. Mjesta na kojima se uglavnom čine ova kaznena djela su ulice, parkovi te u stubišta zgrada.
 
Drugi oblik je lažno predstavljanje počinitelja (elektra, plinara, djelatnici banaka, prodaja masažera i sl.) čime dovode u zabludu oštećene osobe, ulaze u njihove i domove i čine krađu.
 
Počinitelji su većini slučajeva mlađe muške osobe, starosti od 15 do 30 godina, dok su oštećene osobe u većini slučajeva ženske osobe starije životne dobi, kada se radi o pojavnim oblicima otimanja/trganja torbica, novčanika i zlatnog nakita. Kod pojavnih oblika otimanja mobitela uglavnom se radi o osobama mlađe životne dobi i to često o djeci.
 
 
PRIJEVARE
 
Unazad godinu dana suočeni smo sa novim pojavnim oblikom prijevara, gdje su žrtve kaznenoga djela mahom ženske osobe starije životne dobi, kojom prilikom počinitelj putem prepaid kartice koju koristi jednokratno, nazove žrtvu (izvor telefonski imenik, obično se nazove više osoba dok se ne dođe do potencijalne žrtve), predstavi joj se lažno kao djelatnik jedne od banka koje posluju u RH, te joj navede kako je netko pokušao pokrasti novac sa njenoga računa ili da je uspio ukrasti novac, nakon čega od žrtve traži da pripremi kartice (tekućeg računa ili deviznog računa) zajedno sa PIN-om ili je žrtva već prilikom telefonskog razgovora rekla PIN kartice, kako ne bi došlo do daljnje zlouporabe kartica. Prilikom razgovora se dogovore kako će za otprilike 30 – tak minuta doći djelatnik banke i preuzeti kartice sa PIN-ovima koje žrtve trebaju staviti u kovertu, nakon čega dolazi osoba koja preuzima kovertu s karticama te ju odvozi do osobe koja je komunicirala sa žrtvom. Odmah po preuzimanju kartica na bankomatima van Hrvatske diže se maksimalan raspoloživi iznos na računu žrtve. 
 
Za samozaštitno ponašanje građana bitno je da NIKOME (niti telefonom niti direktno) ne govore svoje PIN-ove, čak niti službenicima u banci te da nikome ne daju svoje kartice jer postoji vrlo velika vjerojatnost zlouporabe. 
 
NEKOLIKO ČINJENICA NA KOJE ŽELIMO SKRENUTI POZORNOST:
  •  Nasrtljivci su naizgled tek “slučajni prolaznici” koji u određenom trenutku i prilici postaju drski otimači.
  • Služe se prepadom kako bi žrtvu šokirali i pobjegli.
  • Način izvršenja je iznenadan i neočekivan s izbjegavanjem izravnog sukoba sa žrtvom.
  • Čin prepada ne planira se pomno.
  • Na odluku napadača da drsko okrade neku osobu bitno utječe pogodnost mjesta.
  • Ovaj tipični velegradski delikt uobičajno se izvršava na javnim mjestima.
 
NE BUDITE “POKRETNA META”.
  • Ne krećite se po neosvijetljenim, opasnim i osamljenim mjestima.
  • Ne dopustite da vas “vrebaju”!
 
PRIJEVARE NA KUĆNOM PRAGU
  • Prevaranti uvijek iznova, lucidno i maštovito, ali bez suosjećanja, pokušavaju oštetiti potencijalnu žrtvu.
  • Obično mole za neku (pri)pomoć, sitnu uslugu, prodaju predmete ili nude usluge, lažno se predstavljajući.
  • Žele zadobiti vaše povjerenje ili sažaljenje jer tako pripremaju teren za ući u vaš stan.
  • Prilagođavaju način i mogućnost činjenja kaznenog djela shodno trenutnim okolnostima, procjeni žrtve i mogućem riziku.
  • Imajte na umu da se vješti prevaranti često koriste jednostavnim trikovima.
  • Rizik je veći što je žrtva starije životne dobi

 

JAVNI RED I MIR I PREKRŠAJNA PROBLEMATIKA
 
U prvih 5 mjeseci 2014. godine sankcionirano je 7.613prekršaja propisanih Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira i drugim zakonima te odlukama jedinica lokalne samouprave, što je 654 prekršaja ili 9,4% više nego u istom razdoblju prošle godine.
 
 

1. PREKRŠAJI IZ ZAKONA O PREKRŠAJIMA PROTIV JAVNOG REDA I MIRA

 
Iz samog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (koji čine32,5% svih sankcioniranih prekršaja) sankcionirano je 2.476prekršaja, što je za 16,6% višenego u istom razdoblju lani.
 
Prema pojedinačnim vrstama prekršajaiz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, najbrojniji su:
 
  • Čl. 13.– remećenje javnog reda i mira tučnjavom,svađom, vikom ili na drugi način- 828prekršaja, a što predstavlja 33,4% svih prekršaja protiv javnog reda i mira.
 
Od toga remećenja javnog reda i mira svađom, vikom ili na drugi način- 534prekršaja (što predstavlja 21,6% prekršaja protiv javnog reda i mira) te remećenje javnog reda i mira tučnjavom na javnom mjestu -  294prekršaja (što predstavlja 11,9 % prekršaja protiv javnog reda i mira),
 
  • Čl. 11.- odavanje skitnji i prosjačenju– 420 prekršaja, a što predstavlja 17,0% prekršaja protiv javnog reda i mira.
 
PORAST:
  • odavanje skitnji i prosjačenju(420 prekršaja – 120 prekršaja ili 40,0% više),
  • remećenje javnog reda i mira tučnjavama(294 prekršaja – 8 prekršaja ili 2,8 % više),
  • vrijeđanje i omalovažavanje moralnih osjećajagrađana(ukupno 57 prekršaja – 17 prekršaja ili 42,5% više),
  • davanje alkoholnih pića pijanoj ili osobimlađoj od 16 godina(ukupno 23 prekršaja – 17 prekršaja ili 283,3% više),
 
PAD:
  • svađe, vikaili remećenje jrm na drugi način(534 prekršaja - 76 prekršaja ili 12,5 % manje),
  • držanje životinja bez nadzora(103 prekršaja – 9 prekršaja ili 8,0% manje).
 
2. PREKRŠAJI IZ OSTALIH ZAKONA
  • sankcionirano je 4.936 prekršaja, što je za 143 prekršaja ili 3,0% više.
 
 
PORAST
  • prekršaji iz Zakona o osobnoj iskaznici(1.421 prekršaj – 199 prekršaja ili 16,3% više),
  • prekršaji iz Zakona o prebivalištu(411 prekršaja – 128 prekršaja ili 45,2% više),
  • prekršaji iz Zakona o oružju(200 prekršaja – 66 prekršaja ili 49,3% više),
  • prekršaji iz Zakona osprječavanju nereda na športskim natjecanjima(ukupno 211 prekršaja – 97 prekršaja ili 85,1% više), itd. 
 
PAD
  • prekršaji iz Zakona o strancima (184 prekršaja – 179 prekršaja ili 48,3% manje),
  • prekršaji iz Zakona o nadzoru državne granice (39 prekršaja – 42 prekršaja ili 51,9% manje),
  • prekršaji iz Zakona o suzbijanja zlouporabe droga (415 prekršaja – 39 prekršaja ili 8,6% manje),
  • prekršaji iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (1135 prekršaja – 71 prekršaj ili 5,9% manje).
 

3. PREKRŠAJI IZ ODLUKA JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

Tijekom prvih 5 mjeseci 2014. godine bilježimo porast sankcioniranih prekršaja po odlukama jedinica lokalne samouprave (najčešće: odluke o prekršajima protiv javnog reda i mira te odluke o komunalnom redu).
 
Tako je evidentiran 201 prekršajdok su u istom razdoblju 2013. godine evidentirana 42 prekršaja, što je povećanje od 378,6%.
 

4. POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA

Valja ukazati da policija pokreće prekršajni postupak protiv identificiranog prekršajno odgovornog počinitelja u svim onim situacijama kada se utvrdi postojanje osnovane sumnje da je počinjen prekršaj za koji je policija nadležni tužitelj, a da se pokretanje postupka ukazuje opravdanim s obzirom na svrhu vođenja postupka.
Sukladno tomu, policija ne može pokrenuti prekršajni postupak kad nije utvrđen identitet počinitelja, kao i kad se ne raspolaže dostatnom razinom sumnje, odnosno kad se ne raspolaže dostatnim dokazima o nedvojbeno počinjenom prekršaju i njegovom počinitelju. 
Međutim, ukoliko spomenuti uvjeti nisu zadovoljeni, oštećenik kao privatni tužitelj ovlašten je sukladno članku 113. stavku 1. Prekršajnog zakona za taj prekršaj nadležnom prekršajnom sudu podnijeti optužni prijedlog te se eventualno tako pokrenuti prekršajni postupak vodi prema istim načelima kao i kad je postupak pokrenula policija. 
 
 
TELEFONSKE DOJAVE GRAĐANA I INTERVENCIJE POLICIJE
 
Policija kao javni servis stoji građanima na dispoziciji 24 sata dnevno te joj se velik broj građana obraća i telefonom, kako tražeći određene informacije tako i  dojavljujući o kaznenim djelima, prekršajima, opasnostima  i drugim događanjima za koje građani smatraju da je za njihovo rješavanje nadležna policija.
Tako su tijekom 2013. godine ovoj Policijskoj upravi i njenim postajama građani u gotovo 95.000 slučajeva (94.693) uputili različite dojave, a u svim slučajevima policijski službenici su izašli na mjesta događaja.
Pri tom je bilo utvrđeno da se u preko jedne trećine slučajeva radilo o događajima za čije rješavanje policija nije nadležna te su policijski službenici praktički nepotrebno odlazili na ta odredišta, napuštajući za to vrijeme terene za koje je bila prosuđena potreba njihove nazočnosti u cilju prevencije i suzbijanja kaznenih djela te prekršaja iz nadležnosti policije.
Ne računajući zlonamjerne, odnosno svjesno lažne dojave, kojih određen broj također postoji, u većini ostalih spornih slučajeva bilo je utvrđeno da su građani zvali policiju zbog neupućenosti o nadležnosti drugih državnih i lokalnih tijela, ili su pogrešno smatrali da je policija ovlaštena sankcionirati i neka ponašanja koja su se njima činila kao prekršaji i kaznena djela, ili se jednostavno nisu imali komu drugome obratiti izvan redovnog radnog vremena drugih, stvarno nadležnih, državnih i lokalnih tijela.
Međutim, valja istaknuti da je upućivanje dojave policiji ozbiljnija stvar nego se to na prvi pogled čini. Naime, kako je rečeno, svaki nepotreban odlazak policijskih službenika s jednog na drugi teren pored trošenja resursa za sobom povlači i sigurnosno ugrožavanje terena s kojih su se udaljili, odnosno ugrožavanje izvršavanja aktualnih važnih policijskih poslova i time se umanjuje sigurnost građana u pogledu kaznenih djela i težih prekršaja, kao i drugih vidova opasnosti.
U nastavku je nekoliko primjera dojava građana za koje je utvrđeno da se ne radi o kaznenim djelima, prekršajima, opasnostima i drugim događajima iz nadležnosti policije:
 
1.    osoba je dojavila da joj se mačka zaglavila u kontejneru za smeće, zbog čega su na mjesto događaja izašli policijski službenici, koji su pak pozvali vatrogasce koji su izrezali kontejner i oslobodili mačku; 
 
2.    dojavitelj prijavljuje teškoće u prijemu televizijske slike ili tona;
 
3.    suprug dojavljuje da je žena kod susjeda s kojim ga vara i traži od policije da je vratimo kući;
 
4.    dojavitelj dojavio da mu se uz vikend kuću širi nesnosan smrad okrivljujući susjeda jer da je ostavio otvorena vrata WC-a. Upućena je ophodnja koja je utvrdila da se neznatno osjetio miris stajskog gnojiva kojim su vlasnici obližnjeg vinograda gnojili lozu. Općenito, uvrijeme poljoprivrednih radova  učestalo se zaprimaju dojave sličnog sadržaja („da mu u blizini kuće netko prazni cisterne sa gnojivom“ i sl);
 
5.    dojaviteljica dojavila da je ispred frizerskog salona netko na pločniku ostavio koru od banane.
 
6.    dojavitelj dojavljuje da se nalazi na parkiralištu ispred zgrade te da su mu bivša supruga i punica „bacile uroke“ na njegovo osobno vozilo na način da su bacale kukuruz po vozilu;
 
7.     dojavitelj dojavio da u dvorištu susjedove kuće laju psi, što ga smeta;
 
8.    dojaviteljica navodi da „ima problema“ sa susjedima na adresi. Na mjesto dojave upućeni su policijski službenici kojima je dojaviteljica izjavila da joj smeta što susjedi po ulici bacaju maramice;
 
9.    dojaviteljica navodi da „ima problema“ sa svojim zetom. Na mjesto dojave upućeni su policijski službenici kojima je dojaviteljica izjavila da ju njezin zet sa kojim živi u zajedničkom kućanstvu svako jutro pozdravlja sa „dobro jutro“, a dojaviteljica ne želi da joj se isti uopće obraća;
 
10.  gost hotela traži intervenciju policije jer ne može ući u hotel. Na mjesto dojave upućeni su policijski službenici koji su uspjeli probuditi recepcionara i na taj način gostu hotela omogućili ulazak;
 
11.  policijski službenici zaprimili više uzastopnih dojava istog građanina koji je tražio više puta intervenciju policije navodeći da susjed na katu iznad njega u stanu „ima cementaru i teške strojeve kojima drobi kamen“, a što je intervencijom policije utvrđeno da ne odgovara istini;
 
12.  dojaviteljica dojavila da ju susjed „truje raznim kemikalijama i radio valovima zračnim putem“;
 
13.  upućena dojava zbog toga jer susjed peče roštilj koji dimi, pa dojavitelj traži od policije „da spriječi dim“;
 
14.  nazvao je muškarac da „ima problema“ sa sinom. Dolaskom policije zatekli su oca koji je izjavio da ima malog sina i neće spavati, pa želi „da ga policija malo  prestraši i objasni mu da mora na spavanje“. 
 
15.  Veći broj dojava osoba, otprije poznatih policiji, koje konstantno iracionalno pozivaju policiju zbog „zujalica“, „ulaska kroz ključanicu“ u stan, susjedovih „mačaka-ubojica“, ugrađenih „čipova“ od strane svjetskih sila kojima prate aktivnosti dojavitelja, da ih se prisluškuje preko telefonskih i električnih instalacija, da čuju razne glasove po kući, da ih netko često dira po tijelu i slično;
 
16.  vrlo su česte dojave zbog povrede privatnog posjeda bez elemenata nasilja, odnosno radi se o isključivo imovinsko-pravnim odnosima i privatnim građanskim parnicama, kao što su sljedeće dojave iz prakse:
  • „da mu susjed kosi travu na njegovoj čestici“,
  • „da susjed kosi njegov voćnjak“,
  • „da je grana sa susjedovog oraha pala na njegovu zemlju“ itd;
 
17.  ponekad kronični bolesnici pozivaju policiju jer na njihov poziv Hitna medicinska pomoć ne želi doći upravo zato što se radi o kroničnim oboljenjima, a ne o hitnim, akutnim stanjima, pa dojavitelji priželjkuju da im policija ishodi dolazak ekipe hitne pomoći;
 
18.  postoje i općenite dojave kada građani dojavljuju da su određena mjesta, parkovi,  stanovi i druga mjesta „puna kriminala“, a to ne preciziraju.
 
Također je utvrđeno da u određenom broju slučajeva pojedini građani nemaju strpljenja policijskim operaterima koji zaprimaju njihove pozive dati barem minimum  podataka potrebnih za preliminarnu procjenu vrste događaja te s tim u vezi analizu rizika i sigurnosnu procjenu potrebnu za pružanje policijske intervencije.
Stoga ovim putem apeliramo na naše građane da u svojim dojavama daju odgovore na pitanja naših operatera i slijede njihove upute, kao i da izbjegavaju nepotrebno pozivanje policije jer svaki takav poziv može onemogućiti sigurnost nekog drugog građanina. Već sutra moguće upravo ovog građanina koji je danas policiju nepotrebno zvao. 
 
 
SIGURNOST CESTOVNOG PROMETA
 
1. slajd - koeficijent broj poginulih na 100.000 stanovnika
Do 2010. godine osnovni kvantitativni cilj za RH bio je doći do 10 poginulih na 100.000 stanovnika, dok je sadašnjim Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa cilj do 2020. prepoloviti broj poginulih. To znači da 2020. na području PU zagrebačke ne bi trebalo biti više od 44 poginule osobe u prometnim nesrećama.
Sadašnje stanje sigurnosti u prometu na cestama najpovoljnije je u zadnjih više od 50 godina. Nastavlja se pozitivna tendencija smanjenja stradavanja u prometnim nesrećama. Prošle, 2013. poginule su 63 osobe, a ne tako davne 1990. poginulo je 245 osoba.
U prvih šest mjeseci 2014. stanje je još povoljnije. Poginule su dvije osobe manje u odnosu na prvih 6 mjeseci 2013.
 
2. slajd -  prikazuje svojstvo poginulih u 2014.
Vidljivo je da su u većem broju poginuli vozači i pješaci i to pješaci na području Grada Zagreba, a vozači, i to osobito vozači motocikala, na području Zagrebačke županije.
Sukladno iznijetom policijski su službenici usmjereni na mjesta na kojima se i u vrijeme kada se učestalo događaju nesreće i čine prometni prekršaji koji najčešće dovode do najtežih nesreća.
Osim u redovnom nadzoru i posebnim akcijama smanjujemo broj prekršaja pojedinih skupina sudionika u prometu.
Ističemo akciju Nadzor mopeda, motocikala i bicikala u kojoj u suradnji s Centrom za vozila mjerimo razinu buke koju stvaraju mopedi i motocikli.
Posebno želimo napomenuti da se zbog kontinuiranog povećanja broja biciklista javlja problem u odnosu vozači bicikala prema pješacima i vozači bicikala prema vozačima ostalih vozila.
I jedan i drugi vezani su za nedostatke biciklističkih staza i traka (nema ih dovoljno ili nisu povezane) i nedovoljnu prometnu kulturu.
U suradnji s nadležnima u Gradu Zagrebu te s predstavnicima udruga biciklista (Sindikat biciklista i Moj bicikl) dogovaramo prioritete u poboljšanju biciklističke infrastrukture. Istovremeno sudjelujemo u preventivnim aktivnostima vezanima za ovu skupinu sudionika u prometu, ali i sankcioniramo.
Najčešći prekršaji biciklista su vožnja po nogostupu i po obilježenom pješačkom prijelazu, najčešći prekršaji vozača ostalih vozila prema biciklistima su zaustavljanje i parkiranje na biciklističkim stazama i trakama, a koje i pješaci nerijetko koriste za kretanje.
Treba napomenuti da se kraju privodi projekt uvođenja biciklističkih ophodnji, odnosno policajaca na biciklima u nekoliko policijskih postaja u Gradu Zagrebu.
 
3. slajd - karta s označenim raskrižjima u Gradu Zagrebu na kojima se najučestalije događaju prometne nesreće
Jasno je da se po učestalosti događanja nesreća ističu raskrižja na kojima se kreće najveći broj vozila, odnosno potvrđuje se zakon velikih brojki „što više sudionika na pojedinoj lokaciji to više nesreća. Isto tako potvrđuje se pravilo po kojem se nesreće s težim posljedicama događaju na prometnicama na kojima se vozila kreću većim brzinama.
Već godinama na prvom mjestu po broju obavljenih očevida je Rotor u Remetincuza koji moramo istaknuti da se broj obavljenih očevida u zadnjih deset godina smanjio gotovo četiri puta.
Na karti je naznačeno 20 mjesta i to samo na području Grada Zagreba s više od 40 obavljenih očevida u tri godine.
Zajedno s nadležnima iz organizacija za održavanje pojedinih cesta policijski službenici obilaze navedene lokacije i određuju mjere za povećanje sigurnosti prometa na cestama.
 
4. slajd - karta s označenim raskrižjima u Zagrebačkoj županiji na kojima se najučestalije događaju prometne nesreće
Vidljivo je da na prometnicama u Zagrebačkoj županiji nema mjesta na kojima se događa tako veliki broj nesreća kao i Gradu Zagrebu.
Na auto cestamasmo izdvojili tri mjesta, odnosno tri poteza dužine od jednog km na kojima se dogodio nešto veći broj nesreća, ali zbog veće brzine kretanja vozila s teškim posljedicama.
Od ostalih, izdvojili smo četiri mjesta s 26 i više obavljenih očevida od kojih je jedno raskrižje i to u Zaprešiću, a ostala su dionice cesta u dužini od jednog km.
 
5. slajd - POLICIJA I LJETO
TURS - prioritet siguran i nesmetan odlazak i povratak turista,
radovi; Mesnička ulica, Aleja Bologne,
samozaštitno ponašanje.
 
 
ONE STOP CONTROL
 
„One stop control“:
  • provodi se od 1. srpnja 2013. godine, tj. po ulasku RH u Europsku uniju,
  • podrazumijeva obavljanje granične kontrole (zajedno hrvatski i slovenski službenik) na jednom mjestu (s jednim zaustavljanjem),
  • ima za cilj obavljanje granične kontrole sa što kraćim vremenom čekanja putnika, tj. osiguranje veće protočnosti putnika i vozila preko graničnih prijelaza,
  • obavlja se na području Stalnog graničnog prijelaza za međunarodni promet putnika i roba u cestovnom prometu Bregana i Stalnog graničnog prijelaza za međunarodni promet putnika i roba u željezničkom prometu Savski Marof, te na Stalnim graničnim prijelazima za pogranični promet Kraj Donji i Novo Selo Žumberačko.
 
Promjene koje su nastupile nakon ulaska RH u Europsku uniju:
  • olakšan je prelazak državljana RH preko granice u države Europske unije,
  • od 1. srpnja 2013. godine bilježi se manja gužva i kraća čekanja na graničnim prijelazima, što je naročito važno u vrijeme vršnih opterećenja (turistička sezona, blagdani itd.),
  • na unutarnjim granicama Europske unije nema više carinske kontrole, što je također doprinijelo boljoj protočnosti putnika i vozila,
  • državljani RH preko granice u države članice Europske unije mogu prelaziti sa osobnom iskaznicom ili putovnicom, dok sa osobnom iskaznicom mogu prelaziti također u R. Srbiju, BiH, Crnu goru i Makedoniju,
  • državljani „trećih zemalja“ (koje nisu članice EU) mogu prelaziti državnu granicu zemalja Europske unije samo uz predočenje važeće putne isprave,
  • zbog promjene strukture putnika nakon ulaska u Europsku uniju uvedene su posebne trake za građane EU/EGP/CH,
  • danom ulaska u Europsku uniju, od 1. srpnja 2013. godine, RH primjenjuje vizni režim sukladno Europskom zakonodavstvu, u svezi čega se može informirati putem WEB stranica Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH.
Na kraju konferencije načelnik Policijske uprave zagrebačke g. Burušić je vezano za dvostruko ubojstvo i pokušaj ubojstva u Dubravi u prosincu prošle godine naglasio da su policijski službenici PU zagrebačke proveli opsežno kriminalističko istraživanje, međutim, usprkos svim poduzetim mjerama i radnjama počinitelji navedenog kaznenog djela nisu identificirani. U cilju pribavljanja korisnih informacija o identitetu nepoznatih počinitelja ovog teškog kaznenog djela predstavio je fotorobot nepoznate osobe osumnjičene za navedeno kazneno djelo te odluku ministra unutarnjih poslova i potpredsjednika Vlade RH Ranka Ostojića o raspisivanju nagrade u iznosu od 50.000 kuna za davanje obavijesti koje će rezultirati ili doprinijeti razrješenju ovog teškog kaznenog djela, a koja je donesena temeljemčlanka 78. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima i članka 116. Pravilnika o načinu policijskog postupanja.


Stranica