Mopedisti i motociklisti u prometu

Dolazak ljepšeg vremena izmamio izmamio je veći broj mopedista i motociklista na zagrebačke ceste. Podsjećamo na sigurnosne propise i upozoravamo na najčešće greške i prekršaje sudionika koji ugrožavaju sigurnost prometa na cestama.  

Foto: Ilustracija

Dolazak ljepšeg vremena izmamio izmamio je veći broj mopedista i motociklista na zagrebačke ceste. Podsjećamo na sigurnosne propise i upozoravamo na najčešće greške i prekršaje sudionika koji ugrožavaju sigurnost prometa na cestama.

 

 

Tko smije upravljati mopedom?

“AM” KATEGORIJA – mopedi, radni obujam benzinskog motora nije veći od 50 kubičnih cm ili čija trajna snaga u slučaju elektromotora ne prelazi 4 kW i na ravnoj cesti ne mogu razviti brzinu veću od 50 km/h.

 Ima pravo upravljati osoba koja ima:

• navršenih minimalno 15 godina,
•  vozačku dozvolu “AM” kategorije.

 

Tko smije upravljati motociklom?

“A 1”KATEGORIJA - motocikli sa ili bez bočne prikolice, radnog obujma motora do 125 kubičnih cm i snage motora do 11 kW (oko 15 KS) i motorna vozila na tri kotača čija snaga nije veća od 15 kW.

  Ima pravo upravljati osoba koja ima:

• navršenih minimalno 16 godina,
• vozačku dozvolu “A 1” kategorije.

 

A 2”KATEGORIJA - motocikli sa ili bez bočne prikolice, čija snaga ne prelazi 35 kW.

 Ima pravo upravljati osoba koja ima:

• navršenih minimalno 18 godina,
• vozačku dozvolu “A 2” kategorije.

 

“A”KATEGORIJA – motocikli sa ili bez bočne prikolice i motorna vozila na tri kotača čija snaga je veća od 15 kW.

Motociklima sa ili bez bočne prikolice ima pravo upravljati osoba koja ima:

• navršenih minimalno 20 do 24 godine,
• vozačku dozvolu “A” kategorije.

Motornim vozilima na tri kotača čija snaga je veća od 15 kW ima pravo upravljati osoba koja ima:

• navršenih minimalno 21 godinu,
• vozačku dozvolu “A” kategorije.

 

A kategorija - potrebna minimalna dob od 20 godina.

Ukoliko vozač nema položenu A2 kategoriju, potrebna je minimalna dob od 24 godine.

Pravo na upravljanje vozilom A kategorije s navršenih 20 godina, može steći vozač koji ima vozačku dozvolu za upravljanje vozilom A2 kategorije najmanje dvije godine.

 

STRADAVANJE VOZAČA MOPEDA I MOTOCIKALA

Krajem 2013. evidentirano je 25.723 (26.330) mopeda i motocikala, što je 5,6 posto od ukupnog broja vozila (457.663) na području PU zagrebačke.

Tijekom 2013. vozači mopeda i motocikala sudjelovali su u ukupno 472 nesreće, što je 109 nesreća ili 18,76 posto manje u odnosu na 2012 godinu.

U 7 nesreća poginulo je 7 osoba i to pet vozača motocikala i dva vozača mopeda, što je upola manje u odnosu na 2012.kada je u 13 nesreća poginulo 14 osoba i to 8 vozača motocikala i dva putnika na motociklu te četiri vozača mopeda.

U nesrećama u kojima su tijekom 2013. sudjelovali mopedi i motocikli ozlijeđena je 351 osoba, što je 52 osobe ili za 12,9 posto manje ozlijeđenih u odnosu na 2012 godinu.

Za pet od ukupno 7 nesreća s poginulim vozačima mopeda i motocikala ili njihovim putnicima, odnosno za 71,4 posto odgovorni su motoristi, dok su za po jednu odgovorni vozač bicikla i autobusa.

Od ukupno 7 poginulih vozača i putnika mopeda i motocikala zaštitnu kacigu koristila su četvorica.

Broj poginulih vozača mopeda i motocikala, kao i njihovih putnika nije razmjeran udjelu tih vozila u ukupnom broju vozila (5,6 posto udio je mopeda i motocikala u ukupnom broju vozila, dok je udio poginulih vozača mopeda i motocikala te njihovih putnika u ukupnom broju poginulih dvostruko veći, odnosno 11,11 posto.

Tijekom 2014. poginula su dva vozača motocikla (5. ožujka na Mostu mladosti u Zagrebu i 9. ožujka u Zaprešiću), dok je u prva dva mjeseca 2014. u nesrećama u kojima su sudjelovali mopedi i motocikli ozlijeđeno ukupno 16 osoba od kojih 6 teško, a 10 lakše.

Tijekom 2013. sankcionirali smo 655 prekršaja nenošenja zaštitne kacige na mopedu ili na motociklu.

Najčešći uzrok prometnih nesreća i teških posljedica u kojima sudjeluju vozači mopeda i motocikla su:

• motoristi se kreću neprilagođenom brzinom,
• ne koriste zaštitnu kacigu,
• drugi vozači im oduzimaju prednost prolaska.

 

Najčešće greške i prekršaji motociklista i mopedista

• precjenjuju svoje vozačke sposobnosti,
• podcjenjuju ili zbog neiskustva ne prepoznaju opasnosti u prometu,
• ne koriste uoće zaštitne kacigeili koriste one koje nisu homologirane ili koriste nepričvršćenu kacigu,
• kreću se neprilagođenom ili nedopuštenom brzinom,
• kreću se površinama koje nisu namijenjene za tu vrstu vozila (nogostupi, pješačke zone),
• obavljaju pretjecanje ili obilaženje kolone vozila po dijelu kolnika za vozila iz suprotnog smjera,
• upravljaju neregistriranim i vozilima kojima je isteklo važenje prometne dozvole,
• upravljaju prije stjecanja prava na upravljanje, odnosno bez položenog odgovarajućeg vozačkog ispita,
• upravljaju vozilom pod utjecajem alkohola,
• uklanjaju blokade na mopedima.
• stvaraju preveliku buku,

 

Najčešće greške i prekršaji vozača ostalih vozila koje ugrožavaju vozače mopeda i motocikala:

• ne provjeravaju „mrtvi kut“,
• skreću i prestrojavaju se bez uključenog pokazivača smjera,
• oduzimaju prednost prolaska na raskrižju,
• neoprezno otvaraju vrata dok se nalaze u zaustavljenoj koloni.

 

Vozači mopeda i motocikala su jedna od najranjivijih skupina sudionika u prometu, što potvrđuje i podatak da je u prometnim nesrećama u kojima sudjeluju mopedi i motocikli poginulo 11,11 posto od ukupnog broja poginulih (7 od ukupno 63), dok mopedi i motocikli u ukupnom broju vozila sudjeluju s manje od šest posto.

Vozači mopeda i motocikala skrivili su većinu najtežih nesreća u kojima su sudjelovali, a najčešći uzrok bila je brzina (neprilagođena ili veća od dopuštene).

Napominjemo da vozači mopeda i motocikala, kao i njihovi putnici, moraju za vrijeme vožnje na cesti na glavi nositi propisanu, homologiranu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu.

Slijedom navedenog jasno je da vozači mopeda i motocikala ne bi trebali olako shvaćati opasnosti u prometu, moraju shvatiti da su ta vozila, kao i sva druga, opće opasna sredstva. Samo što su posljedice prometnih nesreća u kojima sudjeluju vozači mopeda i motocikala u pravilu teže ozljede ili smrtne posljedice.

Stoga ih pozivamo da poštuju prometne propise te da u što većoj mjeri koriste i zaštitnu opremu koja nije propisana kao obvezna.

Slijedom navedenog, jasno je da će nam nadzor mopedista i motociklista tijekom 2014. biti jedan od prioriteta.

Osim nadzora vozača mopeda i motocikala u redovitom nadzoru prometa, provodit ćemo posebne akcije pod nazivom Nadzor mopedista i motociklista usmjerene na smanjenje nesreća i činjenja prekršaja te skupine sudionika u prometu.

Vozači mopeda i motocikala ne bi trebali olako shvaćati opasnosti u prometu, moraju shvatiti da su ta vozila, kao i sva druga, opće opasna sredstva, samo što su posljedice nesreća u kojima sudjeluju vozači mopeda i motocikala u pravilu teže ozljede ili smrtne posljedice.

Mopediste i motoriste  pozivamo da poštuju prometne propise te da u što većoj mjeri koriste i zaštitnu opremu koja nije propisana kao obvezna.

 

BIJEG S MJESTA NESREĆE S POGINULIM OSOBAMA

Tijekom 2014. na području PU zagrebačke pronašli smo dvojicu vozača koji su pobjegli s mjesta prometnih nesreća s poginulim osobama.

U prvoj su policajci iz II. PPrP pronašli vozača koji je 9. veljače skrivio nesreću na području Primorsko goranske županije (nalet OA švicarske reg. oznake na ješaka – vozač uhićen u ZLZ Zagreb), a u drugoj vozača koji je u nedjelju 9. ožujka pobjegao s mjesta nesreće u Dugom Selu (vozač uhićen na adresi stanovanja).

Utvrđivanje svih činjenica vezanih za nesreće s poginulima su nam prioritet, a osobito kod nesreća u kojima osoba koja je izazvala nesreću ne sačeka dolazak policije. U takvim nesrećama najčešće se radi o slučajevima u kojima osobni automobil ili teretno vozilo nalijeće na pješaka ili na vozilo na dva kotača (bicikl, moped ili na motocikl).

Bježanje je najčešće posljedica stresa i straha od odgovornosti i kazne, a ponekad i čisti pokušaj izbjegavanja kaznene odgovornosti.

Maksimalna zapriječena kazna na temelju čl. 227. Kaznenog zakona RH za kazneno djelo „Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu“ je 12 godina zatvora, dok je za kazneno djelo „Nepružanje pomoći“ iz članka 123. zapriječena kazna zatvora do 3 godine.

 

NAJUGROŽENIJE PROMETNICE I RASKRIŽJA

Vidljivo je da vrijedi zakon velikih brojki, tj. da se na raskrižjima i prometnicama s najvećim brojem vozila događa najveći broj prometnih nesreća.

Nadalje, potvrđuje se da su posljedice nesreća razmjerne brzini kretanja vozila.

Stranica