- Objavljeno: 14.07.2023.
"Dobar susjed-siguran stan"
Provale u domove česta su kaznena djela i najrasprostranjeniji su oblik teških krađa kojima bez iznimke može biti oštećen baš svaki građanin.
Pomno se planiraju i meta su uvijek slabo zaštićeni objekti u kojima se nalazi vrijedna roba i novac. Zato u vrijeme godišnjih odmora i učestalijih putovanja treba biti dodatno oprezan, samosvjestan i poduzeti neke od mjera samozaštite, koje zasigurno pomažu u sprečavanju počinitelja da provali u dom.Pozivaju se građani da se međusobno poštuju te da zajedno pridonose većoj sigurnosti gradeći most tolerancije i njegujući dobrosusjedske odnose.
Susjedstvom protiv kriminala
Policija ne može spriječiti sve kažnjive radnje, jer fizički ne može biti na svakome mjestu, ali čovjek nije otok i svatko od nas živi u zajednici, pa nam susjedi mogu biti dragocjeni i u prevenciji kažnjivih radnji. Neupitno je da kod pažljivih susjeda provalnici i prevaranti imaju minimalne izglede. Imajte svog budnog susjeda, osobu od povjerenja koja će vam prazniti sandučić i obilaziti dom, dok ste duže odsutni.
Poticanje susjedskog, neformalnog nadzora, odnosno građana da pomažu jedni drugima i da uz policiju budu čuvari imovine, koji će joj javljati o sumnjivim pojavama u svojim četvrtima i općinama, bit je prevencije i suradnje zajednice i njezine policije. Na taj način kristalizira se i primarna važnost takvog suživota, koja leži u jednostavnoj činjenici da pomažući policiji, pomažemo sebi i drugima.
Ideja se temelji na preuzimanju odgovornosti za druge, međusobnom poznavanju susjeda, potrebi da zaštite jedni druge, interveniraju u ime drugih te dojave policiji ako primijete nešto sumnjivo. No, cilj susjedskog nadzora nije samo motrenje i dojavljivanje, već i uočljivost. Aktivnim sudjelovanjem u svom susjedstvu kroz interes za susjede i važne lokalne teme, boravkom i druženjem u obližnjim parkovima, ulicama i dvorištima, činimo naše susjedstvo neprivlačnijim i manje interesantnim za bilo koju vrstu kriminala. Osim na provale u stanove, susjedski se nadzor odnosi i na provale svugdje gdje se nalazi imovina naših susjeda i poznanika (šupe, garaže, vozila na zajedničkim parkiralištima i sl.), kao i na kretanje nepoznatih osoba po stubištima ili dvorištima radi potencijalnih prevara.
Jačanjem svijesti da smo okruženi prijateljima, smanjuje se i strah od kriminala te poboljšavaju odnosi s policijom, koja kontinuirano u sklopu svojih preventivnih aktivnosti građane educira, informira, dijeli letke i brošure te individualno savjetuje o preventivnom samozaštitnom ponašanju.
Zaštitite se od provala
Edukacijom i savjetovanjem u policiji, građani često doznaju da vlastitom nepažnjom, nemarnošću i lakomislenošću, stvore priliku lopovu. Činjenica da je nepoduzimanje najjednostavnijih samozaštitnih mjera poput zatvaranja vrata balkona i prozora, jedan od osnovnih čimbenika koji utječe na činjenje ili nečinjenje kažnjivih djela, uvijek izaziva iznenađenje i čuđenje. No, analize pokazuju da se kažnjiva djela događaju u prijepodnevnim i ranim večernjim satima, te da ih je najviše počinjeno lomljenjem uloška cilindra brave (uglavnom je i riječ o bravama loše kvalitete), preskakanjem balkona, korištenjem podesnih predmeta u blizini kuća (ljestve, sanduci…). Međutim, činjenica je i da provalnici izbjegavaju mjesta gdje postoji tehnička zaštita (video nadzor i/ili mehanička zaštita) ili pokušaju provaliti i odustanu, jer im za provalu treba više vremena i pomagala, stvara se veće buka, što povećava i mogućnost da će ih netko vidjeti. Zorno se time dokazuje da je uvriježeno mišljenje: „Meni se to neće dogoditi, a ako mi je netko i odlučio provaliti u dom, učinit će to i ja tu ništa ne mogu“, samo zabluda, mit koji čak i minimalna dodatna zaštita lako opovrgava.
Također, sve je manje premetačina stvari u domovima, odnosno krade se ono što je nemarno ostavljeno na dohvat ruke, poput nakita, manje tehničke opreme, novca…
Stoga je uz osvješćivanje važnosti dobrosusjedskih odnosa, jednako bitna i vlastita predostrožnost prije dužeg izbivanja iz doma:
- Uvijek zaključavajte ulazna vrata, bez obzira na to koliko dugo ćete biti odsutni, jer sigurnost kreće od njih. Sjetite se i otvorenog prozora ili balkonskih vrata.
- Nemojte tik uz kuću ostavljati predmete koji omogućavaju lakše penjanje, poput ljestava ili sanduka.
- Na obiteljskim kućama česte su mete lopova prozori, balkoni, velike staklene površine na vratima i slično, pa ugradite dodatnu zaštitu. Ako već niste, nadogradite mehaničku zaštitu. Mehanička se zaštita odnosi na zaštitu cilindričnog uloška od lomljenja, prihvatnu metalnu pločicu na dovratniku i na samu bravu koja treba biti čvrste konstrukcije, posebno njezin zasun. Elektronska zaštita signalizira neovlašten ulazak u stan i također odvraća potencijalnog počinitelja.
- Prilaze kući ili stanu osvijetlite senzorskim svjetiljkama, a lako dostupne podrumske i garažne prozore osigurajte roletama ili željeznim rešetkama.
- Ne držite novac i dragocjenosti u posudama na kuhinjskim policama, pod jastukom, madracem, među rubljem i slično, lopovi znaju da ondje treba tražiti. Najbolje je ne ostavljati ih u domu, već pohraniti u banku ili ovlaštene trezore.
- Ne govorite svima da putujete i ne ostavljajte takve poruke na telefonima ili društvenim mrežama. Nemojte na sva zvona razglasiti da ste upravo dobili plaću, mirovinu, kupili nove kućanske uređaje ili uštedjeli veću svotu.
- Ključ od stana ne ostavljajte ispod otirača, posudama za cvijeće i sličnim mjestima, već ga ostavite susjedu ili osobi od povjerenja, koja će obilaziti stan, prazniti poštanski sandučić, otvarati prozore, dizati rolete...
- Ne zaboravite uključiti alarmni sustav ako ga posjedujete.
Foto: PU zagrebačka