Policijske postaje

Postajno područje I PP Zagreb, PUZ-a prostire se od Draškovićeve ulice na istoku do Kačićeve ulice, Hercegovačke ulice i ulice Pantovčak na zapadu, te od Glavnog željezničkog kolodvora Zagreb na jugu do Podsljemenske zone na sjeveru grada.
Od važnijih prometnih čvorišta važno je napomenuti da se na postajnom području nalazi Glavni željeznički kolodvor Zagreb preko kojega u raznim smjerovima dolazi i odlazi vrlo veliki broj građana.
Na postajnom području se nalaze veliki trgovački centri Importanne centar, Centar Kaptol, tržnica Dolac , te Trg Bana Jelačića preko kojega zbog svog položaja i povezanosti tramvajem prođe vrlo veliki broj građana.
Na postajnom području I PP Zagreb, PUZ-a nalazi se velik broj objekata: 6 hotela, 72 objekta odgojno obrazovnih ustanova, učeničkih domova, dječjih vrtića, osnovnih, srednjih, viših i visokih obrazovnih ustanova, velik broj novčarskih ustanova (banaka, pošta, mjenjačnica), te 290 raznih ugostiteljskih objekata, disco klubova, noćnih klubova i ostalih objekata slične namjene.

Jedna od najvećih policijskih postaja Policijske uprave zagrebačke. Pokriva najvećim dijelom ili potpuno područja triju gradskih četvrti: “Črnomerec”, “Podsused - Vrapče” i “Stenjevec”.Manjim dijelom pokriva područje gradskih četvrti: “Donji grad”, “Gornji grad - Medveščak” i “Trešnjevka - sjever “ .Istočni dio pretežito stariji gradski kvartovi sa starijim stanovništvom.  Novija naselja u izgradnji na zapadnom dijelu područja s trendom proširenja prema zapadnim granicama.



 

Postajno područje IV. policijske postaje Zagreb prostire se od Ivanja Reke na jugoistoku grada, preko gradskih četvrti Peščenica - Žitnjak i Maksimir, sve do podsljemenske zone na sjeveru grada.

Kroz postajno područje prolaze glavni prometni pravci, od istoka prema zapadu (autocesta, Slavonska avenija, Branimirova, Maksimirska cesta te željeznička pruga prema istočnom izlazu iz grada).

Na području IV. policijske postaje Zagreb je industrijska zona, te veći opskrbni trgovački centri i zelena tržnica. Tu je i veliki broj manjih tvrtki koje imaju sjedišta na području gradskih četvrti Maksimir i Peščenica - Žitnjak.
Posebno treba napomenuti zaštićena područja Parka Maksimir, te dijela podsljemenske zone.
 
Na postajnom području IV. PP, nalazi se velik broj objekata (ukupno oko 60) odnosno odgojno-obrazovnih ustanova obuhvaćenih programom mjera za povećanje sigurnosti, tj. osnovnih, srednjih i visokoškolskih ustanova, dječjih vrtića i učeničkih domova.

Sama zgrada policijske postaje nalazi se u Petrovoj ulici 152. Zgrada IV. PP Zagreb izgrađena je 1974. godine. 

V. policijska postaja Zagreb pokriva područje Područnog ureda Medveščak.

Najveći dio područja V. policijske postaje Zagreb nalazi se na nadmorskoj visini ispod 200 metara i relativno je pregledno područje, osim prostora Sljemena, koji je prekriven crnogoričnom i bjelogoričnom šumom na kojem se nalazi više planinarskih domova, među kojima su Tomislavov dom, Puntijarka, Runolist, Dom Željezničara i dr. Područje je naseljeno samo u podnožju Sljemena.

Kroz područje V. policijske postaje Zagreb prolaze dvije vrlo frekventne gradske prometnice, u smjeru istok zapad, i to Vlaška i Zvonimirova ulica, te uz južnu graničnu crtu postajnog područja željeznička pruga za istočni i zapadni dio RH, kao i južni, odnosno primorski dio RH.

VI. policijsku postaju Zagreb čine djelatnici temeljne i kriminalističke policije, kao i postajno operativno dežurstvu.

U policijskoj postaji je organizirano 24-satno dežurstvo.Operativno dežurstvo policijske postaje zaprima dojave, te upućuje policijske službenike temeljne i kriminalističke policije na izvršavanje zadataka na terenu.

Temeljna policija obavlja poslove ophodnje postajnog područja, preveniranja kaznenih djela, hvatanja počinitelja na djelu, interveniranja prema dojavama građana, obavlja poslove asistencije, osiguranja i zaštite.

Bavi se otkrivačkom djelatnošću, odnosno razrješavanjem počinitelja kaznenih djela na cjelokupnom području VI. PP Zagreb. Kriminalistička policija radi na poslovima suzbijanja općeg, organiziranog kriminaliteta, poslovima suzbijanja zloporabe opojnih droga, poslovima suzbijanja maloljetničke delinkvencije i kazneno-pravne zaštite djece i maloljetnih osoba, te suzbijanja nezakonitih migracija i dr. poslova u postupanju prema stranim državljanima.





 

VII. policijska postaja Zagreb poslovima iz svog djelokruga rada pokriva područje gradskih četvrti Trešnjevka  jug i Trešnjevka sjever koje se nalaze u zapadnom dijelu grada Zagreba i obuhvaćaju sljedeće mjesne samouprave:
S.S. Kranjčević, Antun Mihanović, Samoborček, Stara Trešnjevka, Nikola Tesla, Pongračevo, Ciglenica, Ante Starčević, Ljubljanica, Rudeš, Knežija, Horvati-Srednjaci, Staglišće, Gajevo, Jarun, Vrbani i Prečko.

Općenito:
Policija kao javna služba Ministarstva unutarnjih poslova pruža građanima zaštitu njihovih temeljnih ustavnih prava i sloboda i zaštitu drugih Ustavom zaštićenih vrijednosti u skladu s važećim propisima u RH. U životu grada Zagreba policija je prisutna već od 1850. godine, a povijesno iskustvo i prisutnost jamstvo su njezine učinkovitosti. Za neposredno obavljanje poslova policije u Policijskoj se upravi osnivaju policijske postaje kao njezine ustrojstvene jedinice.

Specifičnosti:
- na našem postajnom području nalazi se niz športskih objekata: Dom sportova, nogometni stadion u Kranjčevićevoj, sportska dvorana u Ciboni, sportska dvorana „Trešnjevka“ (Kutija šibica), Zimsko plivalište Mladost, Sportski park Mladost (PVC Mladost, Dom odbojke Bojan Stranić, atletski stadion i dr.), SRC Jarun, te više popularnih okupljališta zagrebačke populacije.
 

VIII. policijska postaja Zagreb smještena je na južnom dijelu užeg središta grada Zagreba.
 
Postajno područje VIII. PP Zagreb sa sjeverne strane graniči s I. p.p. Zagreb, i to do željetničke pruge na Glavnom kolodvoru; s V. p.p. Zagreb graniči sa Strojarskom ulicom i Av. M.Držića; s istočne strane sa IV. PP Zagreb, i to Heinzelovom ulicom te Folnegovićevim naseljem; sa zapadne strane sa VII. PP Zagreb, i to sa Savskom ulicom, dok rijeka Sava odvaja VIII. PP Zagreb od VI. PP Zagreb; postajna su područja spojena mostovima “Slobode” i “Mladosti” . 

POSTAJNO PODRUČJE 
Postajno područje IX. policijske postaje - Sesvete smješteno je na važnim državnim i magistralnim pravcima koji povezuju južnu Hrvatsku i Grad Zagreb s istočnom i sjevernom Hrvatskom, a naziva se i Sesvetsko prigorje. Određeno je granicama bivše općine Sesvete, a danas je 16. gradska četvrt Grada Zagreba.
Postajno područje obuhvaća naselja: Adamovec, Belovar, Blaguša, Budenec, Cerje, Dobrodol, Drenčec, Dumovec, Đurđekovec, Gaišće, Gajec, Glavnica Donja, Glavnica Gornja, Glavničica, Goranec, Jelkovec, Jesenovec, Kašina, Kašinska Sopnica, Kobiljak, Kučilovina, Kučanec, Luka, Lužan, Markovo Polje, Moravče, Novaki Kraljevački, Novo Brestje, Paruževina, Planina Donja, Planina Gornja, Popovec, Prekvršje, Prepuštovec, Selčina, Sesvetska Sela, Sesvetski Kraljevac, Sesvetska Selnica, Sesvetska Sopnica, Soblinec, Staro Brestje, Šašinovec, Šimunčevec, Vuger Selo, Vugrovec Donji, Vugrovec Gornji, Vurnovec, Žerjavinec te dio naselja Dubec.

POVIJESNO GOSPODARSKI RAZVOJ
Na području Sesvetskog prigorja smješteno je više arheoloških nalazišta, a u Donjoj Glavnici na brijegu Kuzelin pronađeni su najstariji atribuirani artefakti koji bi mogli pripadati eneolitu, bakrenom dobu četvrtog milenija prije Krista. Pronađeni su i vrijedni nalazi rimske plastike i natpisa, kao što su statua Ikara iz Vugrovca (2 st.) i miljokaz iz Jelkovca sa sedam redaka teksta, u kojemu se spominje udaljenost Siska od XXX rimskih milja, a kojim je postavio car Maksimin Tračanin (235. - 238.).
Danas je središte Sesvetskog prigorja mjesto Sesvete koje se prvi put u pisanim povijesnim izvorima spominje 1315 godine, a dio Sesvetskog prigorja koji je pripadao starohrvatskoj plemenskoj župi Moravče, još i ranije. Za istu F. Šišić kaže: «Već za Kolomana, ako ne još i prije u doba hrvatskih kraljeva uređene su hrvatske županije zagrebačka, križevačka i varaždinska, ali tako da su i dalje živjele male plemenske župe sa središtima u Garešnici, Rovišću i Moravču».
Kroz stoljeća najvažnija grana poljoprivredne djelatnosti u Sesvetskom prigorju bilo je vinogradarstvo. U XIX. stoljeću se počinje razvijati i obrtništvo, pa danas na području Policijske postaje Sesvete imamo veliki broj malih i velikih obrta i poduzeća, čime Sesvete spadaju među jače gospodarske centre u Hrvatskoj.

STRUKTURA POLICIJSKE POSTAJE
U policijskoj postaji posao je podijeljen na:

•  temeljnu policiju
•  kriminalističku policiju
•  upravne poslove

Zgrada Policijske postaje Zaprešić nalazi se u Zaprešiću, Drage Švajcara kbr. 4.
Sama Policijska postaja je mješovitog karaktera; u njoj se obavljaju poslovi temeljne policije, prometne policije, kriminalističke policije, granične policije i upravni poslovi.

Referada za upravne poslove
KAKO I GDJE RIJEŠITI SVOJE UPRAVNE POSLOVE?



 

PODRUČJE POLICIJSKE POSTAJE VRBOVEC

Policijska postaja Vrbovec pokriva istočni i sjeveroistočni dio Zagrebačke županije i Policijske uprave Zagrebačke. Pod područje PP Vrbovec spadaju Općine Vrbovec, Gradec, Dubrava, Farkaševac, Preseka i Rakovec, s pripadajućim naseljima. U svom sjeverozapadnom dijelu graniči s Policijskom upravom koprivničko-križevačkom, a na južnom i jugoistočnom dijelu graniči s Policijskom upravom bjelovarsko-bilogorskom. Geografski se proteže od prelijepog kalničkog prigorja na sjeverozapadnom dijelu pa sve do ravničarskih dijelova u kotlinama rijeka Lonje, Glogovnice i Česme.

Grad Vrbovec glavno je administrativno, upravno i gospodarsko središte, dok su ostala naselja i općine uglavnom ruralnog karaktera s većim udjelom poljoprivrednog stanovništva. Vrbovec je na raskrižju glavnih prometnica, i to državne ceste broj D-10 koja se pruža od čvora Sveta Helena u pravcu Križevaca i Koprivnice, državne ceste broj DC-26, čvor Dubrava u pravcu Dubrave i Čazme, državna cesta broj D-12, čvor Cugovec u pravcu Farkaševca i Bjelovara, državne ceste broj DC-28 koja se pruža od čvora Cugovec u pravcu Bjelovara. Kroz Vrbovec prolazi i željeznička pruga koja spaja glavni grad Republike Hrvatske s Podravinom, Slavonijom i susjednom Republikom. Mađarskom.

MALA LEKCIJA IZ POVJESTI

Prema povijesnim podacima, Vrbovec se prvi puta spominje 1244. godine u dokumentu u kojem, kralj Bela IV. potvrđuje da je u travnju iste godine kralj Koloman darovao Vrbovec županu Junku. Tijekom 1398 godine Vrbovec je pripojen tzv. gospoštiji Rakovec i ostaje povezan s njom do 1848. godine. Sredinom 18. stoljeća u Vrbovcu se uspostavlja kotarska sudska i upravna vlast, otvara se škola.

Kao i većina gradova tog doba, i Vrbovec je opasan zidinama i spominje se oko 1528. godine kao tvrđava podignuta za obranu od najezde Turaka. Danas od zidina i kaštela postoji samo kula kao spomen na prohujala vremena, te župna crkva Sv. Vida koji je i zaštitnik Vrbovca, pa se dan župe i grada slavi svake godine na dan spomenutog sveca, 15. lipnja.

U Vrbovcu i okolici rođene su i djelovale neke poznate osobe iz bogate hrvatske povijesti, a među kojima se ističu grof Petar Zrinski i Marija Jurić-Zagorka, spisateljica i prva žena novinar na jugu Europe, rođena u Negovcu, mjestu pored Vrbovca te francuski plemić Eugene de Piennes.

I druge općine, osim Vrbovca imale su burnu prošlost, pa tako pisani tragovi o postojanju gospoštije Rakovec sežu još u 13. stoljeće. a zaštitnik župe je sv. Juraj. Dubrava je poznata po saboru 1527. godine kada je Ivan Zapolja izabran za hrvatskog kralja. To je bio biskupski grad utvrđen zidinama s devet kula i opkopom ispunjenim vodom. Nedaleko Vrbovca nalazi se i sada dobro očuvani dvorac- Lovrečina Grad. Prvi puta se spominje 1540. godine. To je bila nizinska utvrda s opkopom ispunjenim vodom. U njemu je donedavno bio samostan Sestara milosrdnica, a sada se tu nalazi terapijska zajednica "CENACCOLO", u kojoj borave bivši ovisnici o drogama.

Referada za upravne poslove
KAKO I GDJE RIJEŠITI SVOJE UPRAVNE POSLOVE?




 

Područje grada Velike Gorice smjestilo se na samom središtu sjeverozapadne Hrvatske, neposredno uz metropolu Zagreb.Sam naziv grada kao sjedište Plemenite općine Turopoljske datira još od 1228. godine, od kada je sam gradi njegovi ljudi prošli mnogo Kalvarija i promjena.

Grad Velika Gorica sastoji se od općina Orle, Kravarsko i najudaljenije Pokupsko, i samog Grada Velika Gorica, gdje se i nalazi sjedište poglavarstva i gradonačelnika Velike Gorice.

U samom gradu djeluju skoro sve djelatnosti koje su potrebite njegovim stanovnicima, pa tako i Policijska postaja Velika Gorica, pod upravom Policijske uprave Zagrebačke.

Zgrada Policijske postaje nalazi se u Ulici Matije Magdalenića br. 2. Zgrada je izgrađena negdje 1972.godine, kada je i preseljena iz stare zgrade općine Velika Gorica, koja je srušena i na njezinom mjestu nalazi se današnje Gradsko poglavarstvo. Policijska postaja Velika Gorica, je policijska uprava u malom iz razloga što je širok aspekt djelatnosti:

KAKO I GDJE RIJEŠITI SVOJE UPRAVNE POSLOVE?


 

Sveti Ivan Zelina slikovit je grad na jugoistočnim padinama Medvednice, uz dolinu rijeke Lonje, 37 kilometara sjeveroistočno od Zagreba. To je staro kulturno i gospodarsko središte Prigorja. Na magistralnoj je prometnici Zagreb - Varaždin. Otkako je puštena u promet dionica autoceste Popovec - Komin, postoje dva izlaska s ceste za Zelinu: u Svetoj Heleni i u Kominu. Preko Rakovca Zelina je povezana s Vrbovcem, te s Hrvatskim zagorjem s više manjih cesta.  Na području grada i pripadajućih naselja živi oko 16.700 stanovnika, od kojih u samom gradu oko 3000. Zelinsko područje, sjeveroistočna vrata Zagrebačke županije, prostire se na 206 četvornih kilometara površine.

U centru zelinskog kraja gradu Svetom Ivanu Zelini i općini Bedenica s naseljima živi oko 18.000 stanovnika. Gospodarska je osnova ovoga kraja poljodjelstvo, vinogradarstvo, stočarstvo, kemijska i tekstilna industrija, te, dakako, turizam.

Zelinsko je područje granica Zagrebačke županije s Varaždinskom županijom na sjeveroistoku,  Koprivničko-križevačkom županijom na istoku , te s Krapinsko-zagorskom na zapadu.
Postajno područje  Sv.I.Zeline sa južne strane graniči sa PP Sesvete,  jugoistočne strane sa PP Dugo Selo,  istočne strane sa PP Vrbovec, dok sa zapadne  i sjeverozapadne strane graniči sa PU Krapinsko-zagorskom (PP Donja Stubica i PP Zlatar- Bistrica), sjeveroistočne strane  sa PU Koprivničko- Križevačkom ( PP Križevci ) i  sa sjeverne strane PU Varaždinskom (PP Novi Marof).
 
STRUKTURA POLICIJSKE POSTAJE
Policijska postaja Sveti Ivan Zelina je tzv. "mješovita" policijska postaja te se unutar iste, pored obavljanja svih poslova temeljne i kriminalističke policije, obavljaju i poslovi:

• nadzora i upravljanja cestovnim prometom
• suzbijanja nezakonitih migracija i prekograničnog kriminaliteta
• upravni poslovi

Područje Policijske postaje Jastrebarsko proteže se od Žumberačkog gorja, odnosno granice s Republikom Slovenijom sve do Pokupske nizine, tj. do rijeke Kupe. Područje obuhvaća površinu od 634 km/2, na kojem prema popisu iz 2001. godine živi 29.818 stanovnika.  Na tom se području nalaze četiri općine: Žumberak, Krašić, Klinča Sela i Pisarovina te Grad Jastrebarsko.Jastrebarsko se nalazi 20 km jugozapadno od Zagreba, glavnog grada Republike Hrvatske, na prostoru od 229 km/2. U 59 manjih ili većih naselja živi 16.765 stanovnika, te je sudsko, upravno, vjersko i kulturno središte cijelog jastrebarskog kraja.

Područjem Policijske postaje Jastrebarsko prolaze važne državne prometnice (državna cesta D-1 i autocesta Rijeka - Zagreb) koje povezuje Zagreb i kontinentalnu s južnom Hrvatskom, pa Jastrebarsko zbog blizine Zagreba i autoceste postaje jedno od tranzitnih središta.

U Policijskoj postaji Jastrebarsko djeluju operativno-komunikacijski centar,temeljna, kriminalistička, granična, kontakt-policija i upravni poslovi.

Referada za upravne poslove
KAKO I GDJE RIJEŠITI SVOJE UPRAVNE POSLOVE?







 

Policijska postaja Samobor je tzv. "mješovita" policijska postaja te se unutar iste, pored obavljanja svih poslova temeljne i kriminalističke policije, obavljaju i poslovi:

• nadzora i upravljanja cestovnim prometom
• suzbijanja nezakonitih migracija i prekograničnog kriminaliteta
• upravni poslovi

Policijska postaja Ivanić Grad teritorijalno pokriva područje grada Ivanić Grada i općina Križ i Kloštar Ivanić s pripadajućim naseljima, ukupne površine oko 380 km2. Navedeno područje smješteno je u istočnom djelu Zagrebačke županije. To su područja gornje Posavine i zapadnog ruba Moslavine.

KOJA NASELJA POKRIVAMO?

Grad Ivanić Grad: Caginec, Donji Šarampov, Deanovec, Derešani, Graberje Ivanićko, Greda Breška, Ivanić Grad, Jalševec Breški, Lijevi Dubrovčak, Opatinec, Posavski Bregi, Prečno, Lepšić, Prerovec, Prkos Ivanićki, Tarno, Topolje, Trebovec, Zaklepica, Zelina Breška, Šumećani, Šemovec Breški.
Općina Križ: Bunjani, Donji Prnjarovac, Gornji Prnjarovac, Johovec, Konščani, Križ, Mala Hrastilnica, Velika Hrastilnica, Novoselec, Obedišće, Okešinec, Razljev, Rečica Kriška, Širinec, Šušnjari, Vezišće.
Kloštar Ivanić: Bešlinec, Čemernica Lonjska, Donja Obreška, Gornja Obreška, Kloštar Ivanić, Križci, Lipovec Lonjski, Predavec, Sobočani, Šćapovec, Stara Marča.

     
 

Grad Dugo Selo čine:Područje PP Dugo Selo čine Grad Dugo Selo te opčine Brckovljani i Rugvica. U samom su gradu skoro sve djelatnosti potrebne njegovom stanovništvu, od dječjeg vrtića, osnovne škole, srednje škole, doma zdravlja i dr., pa tako i Policijske postaje Dugo Selo pod upravom Policijske uprave zagrebačke.

Područje PP Dugo Selo smjestilo se u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, dvadesetak kilometara istočno od hrvatske metropole Zagreba, na rubovima posavske ravnice i rijeke Save, na blagim padinama prigorskog kraja, blago dodirujući moslavačke prostore. Na južnoj padini pitomog brežuljka Martin brega, na važnom prometnom (cestovnom i željezničkom) sjecištu.

Najstariji zapis o ovome kraju datira iz ranog XIII. stoljeća, iz 1209. godine. Od 1566. i 1622. godine postoji dokumentirani trag o samom imenu naselja; prvo zabilježeno ime je Veliko Selo, zatim Mala Sela, kasnije samo Sela, a potom i Dugo Selo, što je ostalo do današnjeg dana. Naselje imena Sela nalazilo se pod gospoštijom Božjakovina, a godine 1685. Sela su uvedena u posjed obitelji Drašković, gdje ostaju do ukidanja kmetstva. Dugo Selo je u administrativnom smislu od 1850. do 1955. godine bio kotar i dobio status općine kojeg je zadržao do 1997. godine kada je dobio status grada.

Referada za upravne poslove
KAKO I GDJE RIJEŠITI SVOJE UPRAVNE POSLOVE?


 

I. postaja prometne policije PU zagrebačke, sa sjedištem u Zagrebu, Heinzelova ulica br. 98, pokriva Centar, Medveščak, Maksimir, Dubrava, Peščenica, Trnje i Sesvete, odnosno postajno područje 6 temeljnih područnih policijskih postaja.

Ovo područje obuhvaća devet gradskih četvrti i to: Gornji Grad-Medveščak, Donji Grad, Maksimir, Gornja Dubrava, Donja Dubrava, Peščenica-Žitnjak, Trnje, Podsljeme i Sesvete, kao i autoceste A-3, A-4 i državnu cestu DC-10.

Policijski službenici I. postaje prometne policije PU zagrebačke obavljaju poslove nadzora i upravljanja prometom, očevide prometnih nesreća, poslove prometne preventive, statistike i analitike, te skraćenog prekršajnog postupaka što podrazumijeva i prateće administrativno osoblje.

Osnovni zadatak I. postaje prometne policije je briga o sigurnosti cestovnog prometa, ali i ostali zadaci iz djelokruga Ministarstva unutarnjih poslova.
 
 

II. postaja prometne policije Zagreb ima sjedište u Jadranskoj aveniji broj 8 - (kod naplatnih kućica za Karlovac).

II. POSTAJA PROMETNE POLICIJE ZAGREB je specijalizirana - prometna policijska postaja I. kategorije sa sjedištem u Gradu Zagrebu, samostalno, organizacijski i funkcionalno djeluje od 01. siječnja 2001. godine. Obuhvaća gradske četvrti Donji grad (granični dio), Novi Zagreb - istok, Novi Zagreb - zapad, Trešnjevka - sjever, Trešnjevka - jug, Črnomerec, Stenjevec, Podsused - Vrapče, Brezovica i općinu Stupnik, kao i prometnice koje se nalaze izvan navedenih gradskih četvrti, a na području gradova Velika Gorica, Zaprešić, Jastrebarsko i Samobor, odnosno autocestu A1 i to dionicu od čvora Lučko prema Karlovcu od 0. km do 23. km i 300 m; autocestu A2 i to dionicu od čvora Jankomir prema Krapini od 0. km do 21. km i 800 m; autocestu A3 i to dionicu od MGCP Bregana do čvora Jankomir i dionicu od čvora Jankomir do čvora Ivanja Reka (od 0. km do 39. km) te A11 dionica od prometnog čvora Jakuševec do 19+000km.

Osnovni zadatak II. postaje prometne policije je briga o sigurnosti cestovnog prometa, ali i ostali zadaci iz djelokruga Ministarstva unutarnjih poslova.

Uz redovne zadatke nadzora i upravljanja prometom policijski službenici angažiranju se i za provođenje određenih akcija u prometu, sukladno obvezama koje priostiču iz Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Vlade RH. Ciljane akcije usmjerene su na prekršaje koji najčešće dovode do najtežih prometnih nezgoda, a njihov je cilj postizanje povoljnije ukupne sigurnosne situacije u cestovnom prometu.

Za potrebe obavljanja općih, graničnih i aerodromskih poslova 1974. godine utemeljena je Postaja aerodromske policije - Pleso.

Postaja aerodromske policije Pleso nalazi se na području Zračne luke „Franjo Tuđman“ smještene 10 km jugoistočno od Zagreba na području Grada Velike Gorice. Zračna luka „Franjo Tuđman“ povezana je sa Zagrebom brzom cestom Velika Gorica - Zagreb preko Buzina i brzom cestom Velika Gorica - Zagreb preko Domovinskog mosta. Na navedenom području nema stambenih objekata i stanovnika, već nekoliko gospodarskih objekata vrlo važnih za RH.
 
Na području Zračne luke „Franjo Tuđman“ nalazi se stalni granični prijelaz za međunarodni promet putnika i roba s inspekcijskim službama u zračnom prometu Zagreb, koji je otvoren 24 sata dnevno. Osim nacionalnog zrakoplovnog prijevoznika “Croatia Airlinesa”, koji svojim letovima povezuje 16 odredišta u svijetu i 5 u zemlji, u Zračnoj luci „Franjo Tuđman“ prometuje još 27 redovnih stranih zrakoplovnih prijevoznika, koji u redovnom međunarodnom prometu, Zagreb povezuju svojim linijama.

Postaja aerodromske policije Pleso smještena je na jugoistočnom dijelu, uz stajanku Zračne luke „Franjo Tuđman“. Glavni ulaz u postaju nalazi se na južnom dijelu, a sporedni na sjevernom. Sam objekt veličine je 50 x 14 m, a sastoji se od prizemlja i I. kata. Tu su smješteni uredi načelnika i njegovih pomoćnika, kao i administrativno osoblje.